Hrvatska industrijska proizvodnja u lipnju je nastavila pozitivan trend. Prema najnovijim podacima, ukupna industrijska proizvodnja bila je 4,3 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u odnosu na svibanj porasla za 5,3 posto.
Najveći rast ostvaren je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, odnosno sirovina i poluproizvoda koji služe kao osnova za daljnju proizvodnju. Taj je sektor na mjesečnoj razini porastao za čak 11,5 posto, a u odnosu na lipanj prošle godine za 14,8 posto.
Rast je zabilježen i kod kapitalnih proizvoda, koji su na mjesečnoj razini porasli za 5,7 posto, dok je proizvodnja energije ostala gotovo nepromijenjena. S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, poput kućanskih uređaja i namještaja, pala je za 9,8 posto u odnosu na svibanj te za 13,8 posto na godišnjoj razini.
Prerađivačka industrija, koja čini najveći dio hrvatske industrijske proizvodnje, u lipnju je ostvarila rast od 5,6 posto u odnosu na prethodni mjesec te četiri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je zabilježen u rudarstvu i vađenju, kao i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom na godišnjoj razini.
Unatoč rastu proizvodnje, tržište rada šalje drukčiju poruku. Broj zaposlenih u industriji bio je tek 0,2 posto veći nego u svibnju, ali je u usporedbi s lipnjem prošle godine pao za 5,3 posto. To pokazuje da industrija proizvodi više uz manji broj radnika, ponajprije zahvaljujući automatizaciji, modernizaciji proizvodnih procesa i većoj produktivnosti.
Rast industrijske proizvodnje pozitivan je signal za hrvatsko gospodarstvo jer pokazuje da domaće tvrtke povećavaju proizvodnju unatoč neizvjesnom međunarodnom okruženju. Ipak, dugoročna snaga industrije neće se mjeriti samo rastom proizvodnje, nego i sposobnošću da zadrži radnu snagu, ulaže u nove tehnologije i razvija proizvode s većom dodanom vrijednošću. Upravo će to odlučiti može li sadašnji rast postati trajni trend ili tek kratkotrajan oporavak.
