OECD predviđa da će Turska imati najveći rast u 2027. među 27 europskih zemalja, s 4%. Prema organizaciji, više carine će oslabiti izvoz, ali se očekuje da će utjecaj biti relativno malen i kratkotrajan.
Nakon godina slabog rasta, eurozona je izašla iz razdoblja tvrdoglave inflacije i restriktivnih kamatnih stopa. S rastom visoko na političkoj agendi, koja će nacija najbrže rasti u nadolazećim godinama?
U 2025. godini djelovao je vrtlog makroekonomskih sila, s političkim previranjima i promjenjivom monetarnom politikom koja je analitičare držala na oprezu. Nakon postpandemijskog procvata 2021. i naknadnog usporavanja, ovu godinu obilježili su trgovinski ratovi, carinske prijetnje i pad kamatnih stopa.
Prema OECD-u, snage poput umjetne inteligencije i poboljšanih financijskih uvjeta potaknut će globalni rast u nadolazećim godinama. Unatoč tome, rizici za proizvodnju i dalje postoje uključujući slabljenje tržišta rada. Procjene rasta također se uvelike razlikuju među zemljama kako se mijenja globalni poredak, s promjenama koje su, između ostalih čimbenika, posebno povezane s tehnološkim razvojem i dominacijom resursa.
Prognoze OECD-a sugeriraju da će realni rast BDP-a u eurozoni zaostajati za rastom dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine, u 2025. Ali što nas čeka u 2026. i 2027. godini? I kako se pojedine nacije snalaze unutar eurozone?
Do kraja 2025. predviđa se da će Irska zabilježiti najsnažniji rast u usporedbi s drugim zemljama OECD-a, i to od 10,2%. Ovaj porast je „potaknut unaprijed uspostavom farmaceutskog izvoza prije američkih tarifa“, prema izvješću OECD-a o ekonomskim izgledima, objavljenom u prosincu 2025.
Na drugom kraju OECD-ove ljestvice, Finska, prema projekcijama, neće pokazati rast u 2025. Slabo povjerenje potrošača i nagli pad stambene izgradnje radi ispravljanja prekomjerne ponude snažno su utjecali na proizvodnju, objasnio je OECD.
U 2026. godini, među 27 europskih zemalja, očekuje se rast realnog BDP-a u rasponu od 0,6% u Italiji do 3,4% u Poljskoj i Turskoj. Litva slijedi s 3,1%. Ove tri zemlje su jedine za koje se predviđa da će premašiti globalni prosjek od 2,9%. Na donjem kraju, Austrija i Finska (obje 0,9%) slijede Italiju. To su jedine zemlje s rastom ispod 1%.
Španjolska predvodi rast među pet najvećih gospodarstava
OECD procjenjuje da će Španjolska u 2026. godini zabilježiti rast od 2,2%. To je najviša stopa među pet vodećih europskih gospodarstava, daleko ispred sljedeće najbliže, Ujedinjenog Kraljevstva, s rastom od 1,2%.
„U Španjolskoj snažno stvaranje radnih mjesta i rast realnih plaća nastavit će podržavati privatnu potrošnju. Rast ulaganja bit će potkrijepljen kontinuiranom provedbom Plana oporavka, transformacije i otpornosti (RTRP) i nižim troškovima financiranja“, navodi se u izvješću.
Predviđa se da će Njemačka i Francuska rasti za 1%, dok Italija ima najnižu stopu od 0,6%.
„Očekuje se da će fiskalna ekspanzija potaknuti gospodarsku aktivnost u Njemačkoj, odražavajući veću potrošnju na obranu i infrastrukturu, ali očekivana konsolidacija u Francuskoj i Italiji usporit će rast“, navodi se u izvješću OECD-a.
Pet najvećih gospodarstava u 2027. godini
Španjolska će 2027. ponovno zabilježiti najveći rast realnog BDP-a među pet najvećih gospodarstava, iako će se njegova stopa usporiti na 1,8%. Njemačka će ubrzati s 1% na 1,5%. Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija zabilježit će porast od samo 0,1 boda u usporedbi s 2026., dok će Francuska ostati nepromijenjena na 1%.
OECD predviđa da će Turska imati najveći rast u 2027. među 27 europskih zemalja, s 4%. Prema organizaciji, više carine će oslabiti izvoz, ali se očekuje da će utjecaj biti relativno malen i kratkotrajan. Poboljšani financijski uvjeti podržat će privatnu potrošnju i ulaganja u 2026. i 2027., što će zauzvrat potaknuti uvoz. Očekuje se i nastavak pada inflacije.
