Izbori u Nepalu, na kojima je nova politička snaga predvođena mladim političarom Balendrom Shahom potresla dugogodišnji politički poredak, na prvi pogled mogu izgledati kao još jedna egzotična politička epizoda iz daleke himalajske države. No ta priča zapravo govori nešto mnogo šire o današnjoj globalnoj politici.
Nepal je samo još jedan znak političkog trenda koji posljednjih godina zahvaća mnoge države: pobune birača protiv političkog establišmenta. Ne morate biti u srcu Europe da biste prepoznali iste političke obrasce.
Razlozi su, naravno, često lokalni. Nepal desetljećima pati od političke nestabilnosti, sporog razvoja i raširene korupcije. U posljednjih tridesetak godina zemlja je promijenila više od trideset vlada. Za generaciju mladih ljudi to znači da su odrasli uz politički sustav koji stalno obećava reforme, a rijetko ih provodi, žive u sustavu koji postupno troši povjerenje i perspektivu vlastitih građana.
U takvom okruženju politički outsideri lako postaju simbol promjene. U Nepalu je to gradonačelnik Katmandua, bivši reper i aktivist protiv korupcije koji se prometnuo u političku zvijezdu. Njegova pobjeda doživljena je kao generacijska pobuna protiv starih političkih elita.
No taj obrazac nije nov. Već je viđen.
Diljem svijeta birači se sve češće okreću političarima koji dolaze izvan tradicionalnih stranačkih struktura. Jedan od najpoznatijih primjera bio je izbor Volodimira Zelenskog u Ukrajini 2019. godine. Komičar koji je u televizijskoj seriji glumio predsjednika države postao je stvarni predsjednik zahvaljujući snažnom antiestablišmentskom raspoloženju birača.
Nepal je zanimljiv jer pokazuje novi politički obrazac: uspon antiestablišmentskih pokreta, političare izvan tradicionalnih struktura i veliku mobilizaciju mladih ljudi.
Politički indikator
To je isti obrazac koji se pojavio u: Ukrajini (Zelenski), svojedobno u Italiji (Five Star Movement), Macron u Francuskoj, Slovačkoj i nekim latinoameričkim državama.
Nepal je u tom smislu politički indikator šireg globalnog procesa.
Takve pobjede često se predstavljaju kao čista „volja naroda“. No, politika rijetko funkcionira tako jednostavno.
U digitalnom dobu politički valovi oblikuju se kroz medije, društvene mreže, politički marketing i međunarodne interese. Novi politički akteri mogu izgraditi ogromnu popularnost u vrlo kratkom vremenu, ali takvi politički uzleti rijetko nastaju potpuno spontano. Iza političkih pobuna često stoji mnogo složenija dinamika, kako društvena i medijska tako i geopolitička.
Naivno je vjerovati da je riječ isključivo o spontanoj volji birača. Volja naroda često se oblikuje, potiče i usmjerava mnogo prije nego što se pojavi na biračkom listiću.
Nepal zato nije samo zanimljiva politička epizoda. On je primjer šire promjene u načinu na koji se danas oblikuje politika. Mladi birači sve češće odbacuju tradicionalne stranke koje smatraju
dijelom problema. Traže nova lica, nove pokrete i brze promjene. No, pokreti koji nastaju kao pobuna protiv sustava često se suočavaju s najtežim testom kada preuzmu vlast: upravljanje državom zahtijeva institucije, kompromis i dugoročnu strategiju, sve ono protiv čega su se u kampanji borili.
Zato političke pobune treba promatrati s određenom dozom opreza. One mogu biti izraz legitimnog nezadovoljstva, ali rijetko su potpuno spontani politički fenomen.
Jer u današnjem svijetu pitanje više nije samo zašto se birači bune protiv političkih elita. Pravo pitanje je tko oblikuje političke valove na kojima te pobune nastaju i koliko dugo oni koji su na tim valovima došli na vlast mogu ostati iznad vode. Povijest politike pritom je neumoljiva. Rrevolucije protiv elita gotovo uvijek počinju velikim nadama, a završavaju istim starim pitanjem: je li se sustav doista promijenio ili je samo promijenio lice.
Nepal je zanimljiv jer pokazuje kako politika 21. stoljeća nastaje na periferiji. Ponekad se politički obrasci prvo pojave u manjim i nestabilnijim državama, a tek kasnije u velikim demokracijama.
Drugim riječima, ono što danas izgleda kao neobična politička epizoda u Nepalu, sutra može postati obrazac drugdje.
Zašto se Nepal ponekad naziva „političkim laboratorijem”?
Nepal je za analitičare zanimljiv jer ima nekoliko uvjeta koji ga čine idealnim mjestom za testiranje političkih modela. Pokazalo se da ima mlado i frustrirano stanovništvo, slabe institucije, velik utjecaj stranih donatora i organizacija, stalno političko preslagivanje i velik utjecaj društvenih mreža.
U takvom okruženju politički sustav je vrlo podložan naglim promjenama. Za razliku od stabilnih demokracija, gdje stranke imaju duboke strukture i biračko tijelo, u Nepalu se politički valovi mogu pojaviti vrlo brzo. To je razlog zašto analitičari ponekad kažu da Nepal pokazuje kako nastaje nova politika prije nego što se pojavi drugdje.
Možda smo se malo dulje zadržali na ovoj temi, ali u međunarodnim odnosima politički lideri rijetko imaju trajne pokrovitelje. Saveznici podržavaju političara dok on odgovara njihovim interesima i političkoj strategiji. Kada se okolnosti promijene, mijenja se i politička dinamika. Stara politička mudrost zato kaže: kad dođeš na vlast, odmah okreni pješčani sat. Jer u geopolitici nitko nije nezamjenjiv. Samo je pitanje kada će nekome vrijeme početi istjecati.
