Energetska politika zgrada ulazi u novu fazu stupanjem na snagu Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji od 1. siječnja 2026. postavlja ambiciozne ciljeve za cijeli sektor. Prema zakonu, sve zgrade u Hrvatskoj do 2050. godine trebale bi postati zgrade s nultim emisijama, čime se država u potpunosti usklađuje s europskim klimatskim politikama.
Ovaj cilj podrazumijeva znatno intenziviranje energetske obnove postojećeg fonda, ali i promjene u načinu projektiranja novih zgrada. Naglasak se stavlja na smanjenje potrošnje energije, korištenje obnovljivih izvora te smanjenje emisija ugljikova dioksida tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.
Dosadašnji podaci pokazuju da interes za energetsku obnovu kontinuirano raste. U prethodnim financijskim razdobljima provedene su stotine projekata obnove javnih i višestambenih zgrada, a alokacije za javne pozive redovito su višestruko premašivane. Time se potvrđuje da građani i institucije sve više prepoznaju prednosti energetske učinkovitosti, kako kroz niže troškove, tako i kroz veću kvalitetu stanovanja.
Zakon se nadovezuje na postojeće nacionalne programe energetske obnove, ali donosi jasniji dugoročni okvir. Energetska učinkovitost više nije preporuka ili mogućnost, već obveza koja će postupno zahvatiti cijeli fond zgrada, od obiteljskih kuća do javnih institucija.
Osim okolišnog aspekta, energetska obnova ima i snažnu socijalnu dimenziju. Smanjenje potrošnje energije izravno utječe na troškove kućanstava, a planirani su i posebni programi za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva.
Uvođenjem jasnih ciljeva do 2050. godine, država šalje poruku da je energetska učinkovitost jedan od temelja budućeg razvoja, ali i ključan odgovor na rastuće cijene energenata i klimatske izazove.
