Trgovinski sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, sigurnosti hrane i opstanku ruralnih područja, upozorili su europarlamentarac SDP-a Marko Vešligaj i saborska zastupnica Sanja Bježančević na konferenciji za medije održanoj u središnjici SDP-a.
Riječ je o najvećem trgovinskom sporazumu koji je Europska unija dosad dogovorila, a Europska komisija ga predstavlja kao priliku za otvaranje novih tržišta i ukidanje većine carina. No, kako ističu iz SDP-a, u Hrvatskoj se o stvarnim posljedicama tog sporazuma govori premalo, iako bi on mogao imati dugoročno razorne učinke za domaće proizvođače i prehrambenu sigurnost.
Marko Vešligaj upozorio je da sporazum omogućuje masovni uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, koji se proizvode pod znatno nižim standardima zaštite okoliša, zdravlja ljudi i dobrobiti životinja od onih koji vrijede u Europskoj uniji. Time se europski, pa tako i hrvatski poljoprivrednici, dovode u neravnopravan i unaprijed izgubljen tržišni položaj.
Naglasio je da su u zemljama Mercosura dopušteni hormoni rasta, pesticidi i genetski modificirani organizmi koji su u Europskoj uniji zabranjeni, dok se domaće proizvođače istodobno opterećuje sve strožim pravilima i sve većim troškovima proizvodnje. Takvi dvostruki standardi, poručio je, izravno ugrožavaju domaću poljoprivredu.
Vešligaj je kritizirao i odluku Hrvatske da u Vijeću Europske unije podrži sporazum, dok su mu se usprotivile države poput Francuske, Austrije, Poljske, Irske i Mađarske. Istaknuo je da proces još nije završen te da slijedi glasanje u Europskom parlamentu gdje će se SDP snažno protiviti sporazumu u sadašnjem obliku.
Saborska zastupnica Sanja Bježančević upozorila je da bi sporazum najteže pogodio male i srednje poljoprivrednike, na kojima počiva hrvatska poljoprivreda. Posebno bi stradali stočarstvo, proizvodnja žitarica i uljarica te ionako uzdrmana industrija šećera.
Naglasila je da se hrvatska poljoprivreda temelji na oko 160 tisuća OPG-ova koji se ne mogu natjecati s velikim agroindustrijskim sustavima iz Južne Amerike. Liberalizacija upravo onih proizvoda u kojima Mercosur ima veliku prednost, upozorila je, znači izravan udar na domaću proizvodnju.
U trenutku kada Hrvatska bilježi pad proizvodnje hrane i rast ovisnosti o uvozu, ovaj sporazum, poručila je, postaje pitanje prehrambene, ali i nacionalne sigurnosti.
Ako država od poljoprivrednika traži najviše standarde onda ih mora i štititi. Sve drugo znači svjesno odricanje od vlastite hrane, vlastite proizvodnje i vlastitih sela.
