Hrvatska će do 2035. godine povećati izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a, poručio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković na Parlamentarnom summitu NATO-a u Istanbulu, upozorivši da je ruska agresija na Ukrajinu trajno promijenila sigurnosnu arhitekturu Europe.
Na skupu predsjednika parlamenata država članica NATO-a Jandroković je istaknuo kako Savez mora odgovoriti novim sigurnosnim izazovima koji nadilaze klasične vojne prijetnje. Uz rat u Ukrajini, sve veću opasnost predstavljaju hibridni napadi, zaštita kritične infrastrukture, razvoj novih tehnologija i geopolitička nestabilnost.
Naglasio je kako Hrvatska ostaje predana jačanju obrambenih sposobnosti te podsjetio da su hrvatska izdvajanja za obranu tijekom posljednjeg desetljeća utrostručena. Cilj je do 2030. dosegnuti izdvajanja od 3 posto BDP-a, a do 2035. godine ukupno 5 posto BDP-a, uključujući ulaganja u obranu i povezanu infrastrukturu.
Prema njegovim riječima, vojna snaga više nije jedini pokazatelj sigurnosti. Otpornost država danas ovisi i o stabilnom gospodarstvu, zaštiti energetskih i komunikacijskih sustava, političkom jedinstvu te sposobnosti brzog odgovora na nove prijetnje.
Govoreći o Ukrajini, Jandroković je poručio kako nastavak potpore toj zemlji predstavlja ulaganje u sigurnost cijelog euroatlantskog prostora. Dodao je da iskustva iz rata, posebno uporaba besposadnih sustava, elektroničkog ratovanja i obrane od dalekometnih napada, moraju postati sastavni dio budućeg razvoja obrambenih sposobnosti članica NATO-a.
Posebno je upozorio da se sigurnost Europe više ne može promatrati regionalno. Prostor od Baltika i Crnog mora do jugoistočne Europe i Jadrana danas čini jedinstvenu sigurnosnu cjelinu, zbog čega destabilizacija jednog područja može imati posljedice za cijeli Savez.
Na kraju je istaknuo kako parlamenti država članica imaju ključnu ulogu u donošenju odluka koje osiguravaju politički legitimitet obrambene politike te poručio da NATO mora ostati sposoban odgovoriti ne samo na današnje nego i na buduće prijetnje.
Rasprave u Istanbulu potvrđuju da NATO ulazi u novo razdoblje snažnog povećanja obrambenih ulaganja i modernizacije vojski. Hrvatska pritom nastoji zadržati status pouzdanog saveznika, ali će ostvarenje cilja od 5 posto BDP-a zahtijevati dugoročnu fiskalnu stabilnost i nastavak gospodarskog rasta. Istodobno, sigurnosna situacija u Europi pokazuje da obrana više nije pitanje izbora, nego jedno od ključnih strateških pitanja razvoja svake države članice Saveza.
