Plavo gospodarstvo u Hrvatskoj zapošljava oko 150 tisuća ljudi i generira približno 4 milijarde eura dodane vrijednosti, što čini između 7 i 8 posto BDP-a.
Riječ je o sektoru u kojem djeluje oko 10 tisuća tvrtki, a najveći dio prihoda dolazi iz turizma, uz ribarstvo i pomorstvo kao važan oslonac.
Upravo ovisnost o turizmu prepoznata je kao ključni izazov. Struka upozorava da bez širenja na nova područja, poput obnovljivih izvora energije na moru i plave biotehnologije, nema dugoročnog rasta.
Na radionici Hrvatske gospodarske komore u Rijeci istaknuto je kako Europska unija već financira projekte u održivom ribarstvu, akvakulturi i inovacijama, što otvara prostor za jačanje sektora.
Poseban fokus stavljen je na mala i srednja poduzeća koja imaju najveći potencijal, ali i najveće prepreke, prije svega u pristupu tehnologiji, znanju i financiranju.
Projekt Leap to Blue, vrijedan 6,1 milijun eura, trajat će do 2028. godine i usmjeren je na razvoj inovacija, edukaciju i povezivanje hrvatskih i talijanskih tvrtki. Plan je uključiti više od 150 poduzeća.
Unatoč snažnim brojkama, plavo gospodarstvo još nije jasno pozicionirano kao zasebno strateško područje u nacionalnim politikama.
To u praksi znači da Hrvatska, iako ima jedan od najvećih udjela ovog sektora u EU, još uvijek ne koristi puni potencijal svog mora.
Ključno pitanje ostaje hoće li se plavo gospodarstvo razvijati kao strateški sektor ili će i dalje ostati vezano gotovo isključivo uz turizam.
