Prema najnovijim podacima Eurostata, Grad Zagreb nalazi se među 15 europskih regija s najmanjim udjelom stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti. Riječ je o usporedbi unutar NUTS2 klasifikacije koja obuhvaća ukupno 244 europske regije.
U 2024. godini udio stanovništva u Zagrebu izloženog tom riziku iznosio je 11,1 posto, čime je hrvatska metropola ostvarila vidljiv napredak u odnosu na 2021. godinu, kada se nalazila 11 mjesta niže na europskoj ljestvici. Time se Zagreb svrstao među regije s najpovoljnijim socijalnim pokazateljima u Europskoj uniji.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je kako ovakvi podaci potvrđuju važnost jačanja socijalne kohezije, osobito u razdobljima globalne nesigurnosti i narušenog društvenog povjerenja. Podsjetio je i da je Zagreb 2024. godine ponio titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti, što dodatno potvrđuje prepoznatljivost gradskih politika na europskoj razini.
Istodobno, statistika Eurostata otkriva znatne razlike unutar same Hrvatske. Dok Zagreb bilježi nisku stopu rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, ostale regije znatno zaostaju. U Sjevernoj Hrvatskoj udio stanovništva izloženog tom riziku iznosi 18,3 posto, što tu regiju svrstava na 110. mjesto među europskim regijama. Jadranska Hrvatska nalazi se na 174. mjestu s udjelom od 22,9 posto, dok Panonska Hrvatska bilježi zabrinjavajućih 31 posto te se nalazi na 218. mjestu, pri samom dnu Europske unije.
Panonska Hrvatska obuhvaća osam županija, među kojima su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka, a prema ovom pokazatelju ubraja se među regije s najvećim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti u Europskoj uniji.
Podaci Eurostata temelje se na pokazatelju „rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti“, koji obuhvaća osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Svaka osoba u statistici evidentira se samo jednom, neovisno o tome ispunjava li više kriterija. Riječ je o glavnom pokazatelju kojim Europska unija prati napredak u ostvarivanju ciljeva smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti do 2030. godine.
U kontekstu tih podataka, ističe se važnost razvoja dostupnih i kvalitetnih javnih usluga, uključujući predškolski odgoj, socijalne usluge za starije osobe i osobe s invaliditetom te snažnu mrežu primarne zdravstvene skrbi. Upravo takvi sustavi predstavljaju ključni alat u ublažavanju socijalnih nejednakosti i jačanju otpornosti lokalne zajednice.
