Hrvatska danas ima više od 142 tisuće obrta, a samo u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno ih je gotovo 8.900, što pokazuje da obrtništvo ostaje jedan od najvažnijih oslonaca domaćeg gospodarstva.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić sudjelovao je na svečanoj Akademiji povodom Dana Hrvatske obrtničke komore, gdje su dodijeljena priznanja najboljim učenicima, školama, mentorima i obrtnicima.
Milatić je uručio nagrade „Šegrt Hlapić” najboljoj učenici strukovne škole Ivi Radoš iz Obrtničke škole Požega, najboljoj strukovnoj školi, Strukovnoj školi Đurđevac, te najboljoj mentorici Aniti Nikić, vlasnici Frizerskog salona „Katarina” iz Oroslavja.
Poručio je kako se hrvatsko gospodarstvo svakodnevno gradi u radionicama, servisima, salonima i obiteljskim obrtima diljem zemlje. Upravo zato, istaknuo je, ulaganje u obrtništvo znači ulaganje u konkurentnije hrvatsko gospodarstvo.
Ministarstvo gospodarstva posljednje dvije godine dodijelilo je više od 1.100 stipendija učenicima koji se obrazuju za obrtnička zanimanja, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 2,7 milijuna eura. Uz to, kroz projekt vrijedan 60 milijuna eura dodatno se jača sustav naukovanja i učenja temeljenog na radu.
Milatić je podsjetio i na izmjene Zakona o obrtu, kojima se dodatno jača obiteljski obrt, omogućuje nastavak rada obrtnicima nakon ostvarivanja prava na mirovinu te pojednostavljuju uvjeti poslovanja.
Na svečanosti su uručene i majstorske diplome, plakete i statue „Zlatne ruke”, priznanja obrtnicima koji svojim znanjem, radom i izvrsnošću godinama pridonose razvoju i ugledu hrvatskog obrtništva.
Ova tema važna je jer Hrvatska godinama plaća cijenu podcjenjivanja strukovnih zanimanja. Predugo se mladima nametala poruka da je diploma jedini put uspjeha, dok su obrtnička zanimanja gurana u drugi plan. Danas, kada nedostaje majstora, radnika, servisera, frizera, građevinara i drugih stručnih ljudi, jasno je koliko je takav pristup bio pogrešan. Hrvatsko gospodarstvo ne mogu nositi samo uredi i administracija. Nose ga ljudi koji znaju raditi rukama, stvarati vrijednost, otvarati obrte, zapošljavati druge i prenositi znanje novim generacijama. Zato ulaganje u obrtništvo nije prigodna poruka, nego pitanje opstanka domaće radne snage i stvarne konkurentnosti Hrvatske.
