U Zagrebu je predstavljen Prijedlog novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji donosi strože kazne i nove mjere za poslodavce. Zakon se upućuje u javno savjetovanje u trajanju od 15 dana.
Ključne izmjene predstavili su ministar Alen Ružić, v.d. ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum te državni tajnik Ivan Vidiš.
Najvažnija novost odnosi se na znatno strože kažnjavanje poslodavaca koji ponavljaju kršenje zakona. Uz postojeće kazne od 2.650 do 6.630 eura, uvodi se i kazna od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavce kod kojih se neprijavljeni rad utvrdi treći put u razdoblju od tri godine.
Ministar Ružić istaknuo je da je cilj zaštita radnika i radnih mjesta te suzbijanje nelojalne konkurencije na tržištu. Naglasio je kako novi zakon ide u smjeru odlučnijeg obračuna s radom na crno.
Mijenjaju se i pravila vezana uz tzv. crnu listu poslodavaca. Razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu, ali se istodobno pooštravaju posljedice. Na listu će se ulaziti isključivo temeljem rješenja Državnog inspektorata.
Dodatno, poslodavci koji se nađu na toj listi neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja. Propisuje se i obveza prijave radnika na puno radno vrijeme ako već rade kod drugog poslodavca s nepunim radnim vremenom.
Podaci o provedbi dosadašnjeg zakona pokazuju razmjere problema. U razdoblju od početka 2023. do kraja 2025. Državni inspektorat donio je 1197 rješenja. U 1168 slučajeva neprijavljeni rad utvrđen je prvi put, a zatečeno je ukupno 1953 radnika, od kojih 911 stranih državljana.
Poslodavcima je naloženo više od 5 milijuna eura uplata u državni proračun. Dobrovoljno je uplaćeno 3,4 milijuna eura, dok je ostatak upućen na prisilnu naplatu. Na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad trenutačno se nalazi 676 subjekata.
Novi zakon donosi jasniji i stroži okvir, a njegova stvarna učinkovitost ovisit će o provedbi i nadzoru na terenu.
