Srednjoškolci iz 57 škola u ponedjeljak oponašaju zastupnike. Možda je pravo pitanje ne što će učenici naučiti o politici, nego što bi politika mogla naučiti od njih
Dok se u stvarnom političkom životu često vodi rasprava o razini političke kulture, odgovornosti i sadržajnosti, u sabornici se već godinama odvija jedan pomalo neočekivan kontrast, simulirane sjednice koje okupljaju srednjoškolce iz cijele Hrvatske.
Saborska Služba za građane i ove godine organizira, već 13. po redu, simuliranu sjednicu Hrvatski sabor, koja će se održati u ponedjeljak, 20. travnja u podne. Riječ je o jednom od najzahtjevnijih edukativnih programa Sabora, osmišljenom u suradnji s obrazovnim institucijama, s ciljem približavanja zakonodavnog procesa mladima.
No ono što ovaj program čini zanimljivim nije samo edukativna komponenta, nego i svojevrsno ogledalo stvarnosti. Sudionici, podijeljeni u klubove, raspravljaju o prijedlozima zakona, argumentiraju stavove i, što je možda najvažnije – pokušavaju slušati jedni druge. Upravo taj detalj često izaziva blagi osmijeh kod onih koji redovito prate „prave” sjednice.
U prethodnim izdanjima simulacija moglo se vidjeti sve, od iznenađujuće strukturiranih rasprava do strastvenih replika koje ne zaostaju za onima u stvarnom političkom životu. Razlika je, kažu organizatori, u tome što su učenici nerijetko fokusiraniji na sadržaj nego na formu, a političke etikete još nisu stigle zasjeniti argumente.
Ovakvi programi imaju i širu vrijednost. U vremenu kada se povjerenje u institucije često dovodi u pitanje, uključivanje mladih u procese odlučivanja, pa makar i simulirane, postaje važan alat političke pismenosti. Jer razumjeti kako sustav funkcionira prvi je korak prema tome da ga se jednog dana pokuša i mijenjati.
A možda je najveća ironija u tome što upravo te „simulirane” sjednice ponekad djeluju stvarnije od onih pravih – barem kada je riječ o entuzijazmu, pripremi i vjeri da rasprava može imati smisla.
