Hrvatski sabor raspravlja o provedbi Europskog akta o slobodi medija, uredbe Europske unije koja se izravno primjenjuje od 8. kolovoza 2025. godine. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek poručila je da je cilj zakona osigurati neovisnost medija od političkog utjecaja.
Ključna promjena je transformacija Agencije za elektroničke medije u novu Agenciju za medije, čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije. Time se regulatorni okvir proširuje izvan elektroničkog prostora.
Zakonom se dodatno uređuje transparentnost vlasništva i izvora financiranja medija te obveze javnih tijela pri dodjeli oglašavanja i sredstava za proizvodnju programa. Ministrica je istaknula da su na mrežnim stranicama Agencije već dostupni podaci o vlasništvu i financiranju medija, uključujući javno oglašavanje.
Uvodi se i obveza označavanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Pružatelji medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platforme za razmjenu videozapisa morat će jasno naznačiti kada je sadržaj proizveden uz pomoć AI alata.
U raspravi su otvorena i pitanja financiranja pojedinih medija. Zastupnik Miro Bulj problematizirao je financiranje tjednika Novosti, dok je Damir Biloglav upozorio na gašenje Hrvatskog slova. Ministrica je odbacila tvrdnje o izravnom financiranju medija od strane Ministarstva kulture, navodeći da se sredstva dodjeljuju kroz propisane javne procedure.
Europski akt o slobodi medija uspostavlja zajednički okvir za sve vrste medijskih usluga na unutarnjem tržištu Europske unije. Hrvatska sada taj okvir operacionalizira kroz nacionalni zakon.
Za četvrto tromjesečje ove godine najavljeno je i donošenje novog Zakona o medijima, koji bi trebao dodatno urediti sustav.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest hoće li proširene ovlasti regulatora i nova pravila transparentnosti doista ojačati povjerenje u medijski sustav ili će izazvati nove političke prijepore.
