Pitanje političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovno je otvorilo raspravu na hrvatskoj političkoj sceni. Nakon što je Domovinski pokret zatražio pokretanje inicijative za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, premijer Andrej Plenković odgovorio je kako nijedna hrvatska Vlada nije učinila više za Hrvate u BiH od njegove.
Poruka iz Banskih dvora dolazi u trenutku kada se Bosna i Hercegovina nalazi nekoliko mjeseci prije novih općih izbora, a pitanje izmjena Izbornog zakona još uvijek nije riješeno. To znači da postoji realna mogućnost da Hrvati i na predstojećim izborima ponovno ne izaberu člana Predsjedništva BiH kojeg većinski podržavaju hrvatski birači.
Plenković pritom nije odbacio samu raspravu o položaju Hrvata u BiH, ali je upozorio na političku realnost. Za svaku ozbiljniju promjenu unutarnjeg ustroja Bosne i Hercegovine nije dovoljna samo volja Zagreba ili hrvatskih političkih predstavnika u BiH. Potreban je politički dogovor s bošnjačkom stranom, ali i šira međunarodna potpora.
Upravo se u tome krije ključna razlika između političkih poruka i provedivih rješenja. Dok Domovinski pokret traži odlučnije poteze i uspostavu hrvatske izborne jedinice, Vlada Republike Hrvatske posljednjih godina vodi politiku međunarodnog pritiska i diplomatskog djelovanja kroz institucije Europske unije i NATO-a.
Činjenica je da pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata ostaje jedno od najvećih neriješenih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini još od 2006. godine. Istodobno, činjenica je i da dosadašnji međunarodni pokušaji pronalaska kompromisa nisu dali konkretan rezultat.
Zbog toga je sve više onih koji smatraju da vrijeme radi protiv hrvatske pozicije u BiH. Broj Hrvata kontinuirano se smanjuje, politička moć slabi, a svaki novi izborni ciklus bez dogovora dodatno produbljuje nepovjerenje između konstitutivnih naroda.
Plenkovićeva izjava da nijedna Vlada nije učinila više za Hrvate u BiH od aktualne politički je razumljiva i temelji se na činjenici da je Hrvatska posljednjih godina pitanje BiH snažno internacionalizirala. Međutim, krajnji politički rezultat još uvijek nije ostvaren.
Upravo će zato idući mjeseci pokazati može li hrvatska diplomacija konačno pretvoriti višegodišnje političke poruke u konkretno rješenje ili će pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata ponovno ostati otvoreno nakon još jednog izbornog ciklusa u Bosni i Hercegovini.
