Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku je prvi put dosegnula 1.555 eura, dok je medijalna plaća iznosila 1.317 eura, objavio je Državni zavod za statistiku. Premijer Andrej Plenković poručio je da su od početka mandata njegove Vlade prosječne plaće nominalno porasle 108 posto, a realno 49 posto.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u odnosu na prošlu godinu nominalno je viša za 7,4 posto, dok je realni rast, nakon obračuna inflacije, iznosio 2,5 posto.
U odnosu na veljaču prosječna neto plaća porasla je za 1,8 posto.
Medijalna neto plaća, koja bolje pokazuje stvarna primanja većine građana jer polovica zaposlenih prima manje od tog iznosa, a polovica više, porasla je na 1.317 eura. To je gotovo 10 posto više nego prije godinu dana.
Plenković je na društvenoj mreži X istaknuo kako Vlada kroz ulaganja i gospodarske mjere nastavlja poticati rast zaposlenosti i životnog standarda građana.
No rast plaća događa se u trenutku kada Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni.
Prema posljednjim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,4 posto, među najvišima u Europskoj uniji.
Upravo zbog toga ekonomisti upozoravaju da dio rasta primanja građani i dalje gube kroz skuplju hranu, usluge, energente i stanovanje.
Posebno je važan podatak o medijalnoj plaći jer pokazuje da velik broj zaposlenih i dalje prima osjetno manje od službenog prosjeka koji podižu visoke plaće u pojedinim sektorima poput IT-a, financija i energetike.
Hrvatsko tržište rada posljednjih godina bilježi snažan rast plaća zbog rekordne zaposlenosti, manjka radne snage i rasta minimalne plaće, ali i zbog inflacijskog pritiska koji poslodavce tjera na povećanje primanja kako bi zadržali radnike.
Ključno pitanje za hrvatsko gospodarstvo sada postaje može li rast plaća dugoročno pratiti produktivnost i hoće li inflacija konačno početi ozbiljnije usporavati.
