Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, čime se hrvatski sustav azila usklađuje s novim pravilima Europske unije prije početka primjene Pakta o migracijama i azilu 12. lipnja.
Ključna promjena odnosi se na strože procedure na granici.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio je uvođenje obvezne granične procedure za tražitelje azila koji daju lažne podatke, predstavljaju sigurnosni rizik ili dolaze iz država s niskom stopom odobravanja zaštite, ispod 20 posto.
Uz to, uvodi se i obveza sudjelovanja u integracijskim mjerama, uključujući učenje hrvatskog jezika.
“Cilj je jasniji sustav i sprječavanje zlouporaba”, poručio je Božinović.
Biometrija i Eurodac za sve starije od šest godina
Novi zakon dodatno proširuje obvezu registracije u europskom sustavu Eurodac, uključujući uzimanje biometrijskih podataka za sve osobe starije od šest godina.
Predviđene su i fleksibilnije mjere u kriznim situacijama, brže određivanje odgovorne države članice te mogućnost ograničenja kretanja tražitelja azila.
Važna novost je i pravno razjašnjenje da osobe u graničnoj proceduri formalno ne ulaze na teritorij Hrvatske, što je mehanizam koji EU uvodi radi ubrzanja postupaka i lakšeg vraćanja onih koji ne ispunjavaju uvjete.
Naglasak na zaštiti ranjivih skupina
Ministarstvo naglašava da će se sve mjere provoditi uz poštovanje međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, s posebnim naglaskom na djecu i ranjive skupine.
No, jasno je da zakon ide u smjeru većeg nadzora i kontrole migracijskih tokova.
Što to znači za Hrvatsku
Za Hrvatsku, koja je na jednoj od glavnih migracijskih ruta prema Europskoj uniji, ove izmjene imaju konkretan sigurnosni i politički značaj.
S jedne strane, jača se kontrola granica i ubrzavaju postupci, dok se s druge strane povećava administrativni i operativni pritisak na institucije.
U praksi, novi zakon predstavlja pokušaj balansa između obveza prema Europskoj uniji i potrebe zaštite nacionalne sigurnosti.
Koliko će sustav biti učinkovit, ovisit će prije svega o provedbi na terenu i kapacitetima države da odgovori na moguće nove migracijske valove.
