Proces izbora nove pravobraniteljice za djecu potaknuo je niz reakcija u javnosti, a među najglasnijima bio je predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Hrvatskoga sabora, Ivan Penava. Svoje je stavove iznio na konferenciji za medije, gdje je kritički ocijenio dosadašnji rad tadašnje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević, kojoj je istekao mandat.
Penava je istaknuo kako Domovinski pokret „s radošću dočekuje kraj mandata” Pirnat Dragičević, navodeći da se njezin Ured, prema njegovim riječima, „često bavio marginalnim temama i politizirao”, umjesto da bude usmjeren na ono što smatra ključnim problemima današnje djece: porast vršnjačkog nasilja, pretilost, nezdravu prehranu, izloženost neprikladnim internetskim sadržajima i nedostatak regulacije digitalnog okruženja. U više navrata naglasio je da Ured nije dovoljno reagirao na pojave koje je opisao kao hiperseksualizaciju djece i korištenje djece u promotivnim aktivnostima „sadržaja neprimjerenih obitelji“.
Penava je pritom prozvao i, kako je rekao, „zanemarivanje tradicijskih i identitetskih vrijednosti” u osnovnoškolskim i srednjoškolskim okruženjima, navodeći primjere poput Dana kruha, vjeronauka te obilježja ratnih postrojbi iz Domovinskog rata. Smatra da se Ured prema tim temama odnosio pristrano ili s nerazumijevanjem te da je time izgubljen fokus na temeljnu ulogu institucije – zaštitu dobrobiti djeteta bez ideoloških pristranosti.
Govoreći o novoj pravobraniteljici, Penava je poručio da očekuje osobu koja će se „fokusirati na stvarne probleme djece“, bez, kako je rekao, ideoloških ekstrema i tendencija koje smatra štetnima za obitelj i društvo. Potvrdio je da je oko imenovanja postignut dogovor unutar vladajuće koalicije, no nije otkrivao ime kandidatkinje, pozivajući se na pravilo tajnog glasanja u Saboru.
Rasprava u Saboru i javnosti pokazala je da je izbor dječje pravobraniteljice postao još jedno područje u kojem se reflektiraju dublje vrijednosne i svjetonazorske podjele. Dok Penava tvrdi da želi depolitizaciju Ureda i usmjeravanje na sigurnost i zdravlje djece, njegovi kritičari smatraju da upravo ovakve izjave predstavljaju politizaciju procesa. Bez obzira na različite interpretacije, činjenica je da je imenovanje nove pravobraniteljice otvorilo važno društveno pitanje: što suvremeno hrvatsko društvo smatra najboljim interesom djeteta i kako ga treba štititi.
