Malo i srednje poduzetništvo čini više od 99 posto svih hrvatskih tvrtki i zapošljava gotovo dvije trećine radne snage. Ipak, taj sektor i dalje nosi najveći teret poreza, birokracije i nepredvidivih propisa. Ako Hrvatska želi stvarni, a ne samo statistički rast, jačanje malog poduzetništva mora postati nacionalni prioritet.
1. Porezno rasterećenje i predvidljivost
Mali poduzetnici u Hrvatskoj plaćaju relativno visoke doprinose i brojne parafiskalne namete. Uz to, pravila se često mijenjaju, što stvara nesigurnost i odvraća od ulaganja. Potrebno je stvoriti stabilan, jednostavan i pravedan sustav oporezivanja.
- Uvesti trajnu stopu poreza na dobit do 10% za mikro i male poduzetnike.
- Ukinuti najmanje 30 parafiskalnih nameta i administrativnih pristojbi.
- Uvesti olakšice za ulaganja u digitalizaciju, opremu i edukaciju zaposlenika.
- Propisati da se porezna pravila mogu mijenjati samo jednom godišnje.
2. Smanjenje birokracije i digitalna država
Otvaranje i zatvaranje obrta i tvrtki u Hrvatskoj traje predugo, a poduzetnici su zatrpani papirologijom. Umjesto administrativnih prepreka, država bi trebala postati partner gospodarstvu.
- Uvesti digitalni servis na jednom mjestu za sve obveze poduzetnika.
- Ukinuti pečate, bilježnike i nepotrebne potvrde.
- Uvesti pravilo ‘šutnja administracije znači odobrenje’ za niskorizične zahtjeve.
- Svako ministarstvo mora javno objavljivati napredak u smanjenju birokracije.
3. Lakši pristup kapitalu i ulaganjima
Mali poduzetnici teško dolaze do kapitala jer banke zahtijevaju visoka jamstva, a državne institucije sporo reagiraju. Potrebno je stvoriti sustav koji daje brzu i realnu podršku malim tvrtkama.
- HAMAG-BICRO treba jamčiti do 80% kredita za mikro poduzetnike.
- HBOR treba uvesti ‘brze linije’ kredita do 100.000 eura s obradom do 15 dana.
- Osnovati fond rizičnog kapitala za domaće inovativne projekte.
4. Obrazovanje, radna snaga i produktivnost
Bez kvalificiranih radnika i modernih vještina nema ni konkurentnog poduzetništva. Školski sustav mora biti povezan s potrebama gospodarstva, a poslodavci motivirani da ulažu u ljude.
- Uvesti vaučere za cjeloživotno obrazovanje.
- Srednje škole i fakultete povezati s lokalnim poduzećima kroz praksu i mentorstvo.
- Uvesti porezne olakšice za poslodavce koji ulažu u edukaciju zaposlenika.
5. Regionalno poduzetništvo i razvoj manjih sredina
Zagreb i nekoliko većih gradova dominiraju gospodarstvom, dok manji gradovi i ruralna područja zaostaju. Potrebna je politika koja će ojačati lokalne ekonomije i zadržati ljude u manjim sredinama.
- Uspostaviti regionalne poduzetničke zone s nižim porezima i komunalnim naknadama.
- Omogućiti da dio poreznih prihoda ostane lokalnoj zajednici koja stvara radna mjesta.
- Poticati zadruge i obiteljske obrte kroz male, ciljane potpore.
6. Mentalitet i kultura poslovanja
Hrvatska još uvijek ima izraženo nepovjerenje prema privatnom sektoru. Država mora promijeniti pristup – poduzetnik nije neprijatelj, nego pokretač razvoja.
- Uvesti poduzetništvo kao predmet u školama.
- Promicati uspješne male poduzetnike kao uzore u javnosti.
- U javnoj upravi razvijati partnerski, a ne represivan odnos prema gospodarstvu.
Hrvatska mora napustiti model ovisnosti o državi i subvencijama te stvoriti okruženje u kojem se isplati raditi, ulagati i zapošljavati. Malo poduzetništvo nije samo ekonomska kategorija – ono je temelj slobodnog društva i stvarne neovisnosti pojedinca.
