Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Time je nastavljen pozitivan trend koji traje već 21 kvartal zaredom, no rast je osjetno sporiji nego krajem prošle godine.
Prema prvoj procjeni, rast bruto domaćeg proizvoda ponajviše su nosili osobna potrošnja i investicije. Potrošnja kućanstava, koja čini najveći dio hrvatskog gospodarstva, porasla je za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital povećane za 2,5 posto.
Istodobno, državna potrošnja porasla je za 0,7 posto.
S druge strane, vanjskotrgovinski pokazatelji nisu bili tako pozitivni. Ukupan izvoz roba i usluga smanjen je za 1,6 posto. Izvoz roba pao je za 2,3 posto, dok je izvoz usluga, u kojem turizam ima važnu ulogu, porastao za 2,6 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je za 0,3 posto. Pritom je uvoz roba pao za 1,1 posto, dok je uvoz usluga porastao za 4,8 posto.
Iako je riječ o najsporijem rastu hrvatskog gospodarstva od završetka koronakrize, Hrvatska i dalje raste brže od većine članica Europske unije. Prema podacima Eurostata, gospodarstvo Europske unije u prvom je tromjesečju na godišnjoj razini poraslo za jedan posto, dok je gospodarstvo europodručja raslo 0,8 posto.
Podaci pokazuju da hrvatsko gospodarstvo i dalje održava rast, ali se istodobno vide znakovi usporavanja. Slabiji rast investicija i pad izvoza upozoravaju da međunarodne okolnosti i usporavanje europskog gospodarstva sve snažnije utječu i na Hrvatsku. U takvim okolnostima ključni oslonac ostaju domaća potrošnja, investicije i sposobnost gospodarstva da zadrži konkurentnost na europskom tržištu.
