U Grkokatoličkoj konkatedrali svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu u nedjelju je održana svečana proslava blagdana slavenskih apostola i suzaštitnika Europe, svetih Ćirila i Metoda, koju je predvodio križevački vladika Milan Stipić.
Svečanu arhijerejsku liturgiju svetog Ivana Zlatoustog vladika Stipić služio je u zajedništvu s brojnim svećenicima i đakonima, dok su se u konkatedrali okupili brojni vjernici iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske.
U homiliji je posebno istaknuo povijesnu ulogu svetih Ćirila i Metoda u pokrštavanju slavenskih naroda i stvaranju temelja slavenske kulture i pismenosti.
„Ova dvojica Grka poslušali su nadahnuće Duha Svetoga i stavili se u službu naviještanja Evanđelja slavenskim narodima. Time nisu samo otvorili put kršćanstvu među Slavenima nego su postavili temelje njihove kulture i uključili ih u europski civilizacijski krug“, poručio je vladika Stipić.
Naglasio je kako su Ćiril i Metod stvorili slavensko pismo i preveli Sveto pismo te bogoslužne knjige na staroslavenski jezik, čime su ostavili dubok trag u povijesti Europe i kršćanstva.
„Bog i danas poziva ljude da stave opće dobro i drugog čovjeka ispred osobnih interesa kako bi postali instrumenti Božje ljubavi i blagoslova“, rekao je Stipić.
Na liturgiji su sudjelovali i predstavnici žumberačkih Uskoka u narodnim nošnjama, potomci prvih hrvatskih grkokatolika, dok je pjevanje na hrvatskom i staroslavenskom jeziku predvodio konkatedralni zbor pod ravnanjem profesorice Katarine Rončević.
Na kraju slavlja otpjevano je tradicionalno „Mnogoljeće“ za papu Lava, zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutlešu, križevačkog vladiku Milana Stipića te cijelu Križevačku eparhiju.
Proslava svetih Ćirila i Metoda i danas ima snažnu simboliku jer podsjeća koliko su upravo kršćanstvo, pismenost i kulturni identitet oblikovali slavenske narode i europsku civilizaciju. U vremenu kada Europa sve češće raspravlja o vlastitim korijenima i identitetu, nasljeđe Ćirila i Metoda ponovno dobiva šire povijesno i društveno značenje.
