U dijelu europskih diplomatskih krugova sve se otvorenije raspravlja o načinu na koji predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nastupa u međunarodnoj politici. Kritike se odnose ponajviše na pitanje prelazi li Komisija granice svojih ovlasti u području vanjske politike Europske unije.
Prema diplomatskim izvorima koje prenose pojedini europski mediji, dio država članica smatra da von der Leyen u pojedinim situacijama zauzima političke stavove koji prethodno nisu usuglašeni među članicama EU. U središtu rasprave posebno su njezini istupi tijekom aktualne krize na Bliskom istoku.
Formalno gledano, vanjsku politiku Europske unije vodi visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, zajedno s državama članicama i Europskim vijećem. Europska komisija ima važnu ulogu u gospodarskoj i regulatornoj politici Unije, ali diplomatski nastupi na međunarodnoj sceni tradicionalno su u nadležnosti država članica i institucija zaduženih za vanjsku politiku.
Upravo zbog toga dio europskih diplomata smatra da predsjednica Komisije ponekad nastupa „izvan okvira mandata“ kada izravno komentira međunarodne sukobe ili zauzima političke pozicije u ime Europske unije.
Slične rasprave pojavile su se i ranije, primjerice tijekom rata u Gazi, kada su pojedini europski dužnosnici upozoravali da izjave koje dolaze iz Bruxellesa moraju odražavati zajednički stav svih država članica.
S druge strane, dio analitičara smatra da von der Leyen zapravo jača međunarodnu vidljivost Europske unije. U svijetu u kojem globalna politika sve više ovisi o brzini reakcije, vidljivo političko vodstvo iz Bruxellesa može pomoći da EU djeluje jedinstvenije i odlučnije.
Rasprava koja se sada vodi u europskim institucijama zapravo otvara šire pitanje: tko predstavlja Europu na svjetskoj sceni. Dok formalni institucionalni okvir daje ključnu ulogu državama članicama i visokom predstavniku za vanjsku politiku, posljednjih godina predsjednica Europske komisije sve se češće pojavljuje kao jedno od najprepoznatljivijih političkih lica Europske unije u međunarodnim odnosima.
Zbog toga dio europskih vlada smatra da bi u budućnosti trebalo jasnije definirati granice političkog djelovanja pojedinih institucija EU u međunarodnoj politici.
