Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno se uzdrmala nakon istupa Milorad Dodik, koji je po povratku iz Izrael u Banjoj Luci iznio niz poruka koje se izravno tiču ustavnog poretka države i budućnosti Bosna i Hercegovina.
Dodik je poručio da se, nakon njegovih sastanaka u Izraelu, političke okolnosti „više neće odvijati kao prije“, naglasivši kako se protivi, kako tvrdi, procesima centralizacije BiH. U tom kontekstu pozvao je Srbe na „okupljanje“ i razmatranje izlaska iz Daytonskog sporazuma, temeljne osnove poslijeratnog ustavnog ustroja države.
Prema njegovim riječima, cilj je „samoopredjeljenje“, a retorika je ponovno usmjerena na jačanje političke pozicije Republika Srpska unutar BiH. Dodik je posebno kritizirao rad državnih pravosudnih institucija, prije svega Suda i Tužiteljstva BiH, ocjenjujući ih štetnima za interese Republike Srpske. Takve institucije, ustvrdio je, predstavljaju pritisak na srpski politički prostor u BiH.
U govoru je ponovio tezu da su, kako smatra, kroz dosadašnji razvoj državnih institucija entitetima oduzete ključne ovlasti, uključujući područja obrane, neizravnog oporezivanja i granične kontrole. Upravo te teme Dodik već godinama stavlja u središte političkih poruka, inzistirajući na vraćanju nadležnosti entitetima.
Ovakve izjave dolaze u osjetljivom trenutku za unutarnje odnose u BiH, ali i u kontekstu šire regionalne i međunarodne situacije. Daytonski sporazum iz 1995. godine zaustavio je rat i definirao današnji ustroj države s dva entiteta i zajedničkim institucijama. Svako javno zazivanje napuštanja tog okvira izaziva zabrinutost jer otvara pitanja političke stabilnosti i sigurnosti.
Dodikova retorika o samoopredjeljenju i izlasku iz Daytona nije nova, no njezino ponovno intenziviranje, uz referiranje na međunarodne kontakte, daje joj dodatnu političku težinu. Istodobno, takve poruke redovito izazivaju oštre reakcije drugih političkih aktera u BiH i pozornost međunarodne zajednice, koja Dayton i dalje smatra temeljem mira i ustavnog poretka zemlje.
