Dva snažna potresa u Venezueli, gotovo istodobno podrhtavanje tla u Japanu i Kaliforniji te niz potresa u drugim dijelovima svijeta izazvali su proteklih dana brojne komentare na društvenim mrežama. Mnogi su se zapitali događa li se nešto neuobičajeno i je li Zemlja ušla u razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti. Na prvi pogled doista se činilo kao da se tlo treslo posvuda.
Najsnažniji događaj zabilježen je u Venezueli, gdje su se u razmaku od svega 39 sekundi dogodila dva jaka potresa magnitude 7,2 i 7,5. Gotovo u isto vrijeme Japan je pogodio potres magnitude 6,9, dok je u sjevernoj Kaliforniji zabilježen potres magnitude 5,6. Istoga dana seizmografi su registrirali i potrese u Papui Novoj Gvineji, Čileu, Indoneziji, na Fidžiju, Tongi, u Afganistanu te drugim poznatim seizmički aktivnim područjima.
Na društvenim mrežama odmah su se pojavile teorije o „globalnom lancu potresa”, ali stručnjaci upozoravaju da za takve tvrdnje nema znanstvenih dokaza.
Potresi nisu bili međusobno povezani
Seizmolozi objašnjavaju da su se potresi dogodili na različitim tektonskim pločama i različitim rasjedima koji nemaju međusobnu vezu.
Venezuela se nalazi na granici Karipske i Južnoameričke ploče, Japan na spoju čak četiri velike tektonske ploče, dok je Kalifornija dio poznatog rasjeda San Andreas. Iako su se potresi dogodili gotovo istodobno, riječ je o potpuno neovisnim geološkim procesima.
Drugim riječima, potres u Venezueli nije izazvao potres u Japanu niti je japanski potres pokrenuo podrhtavanje tla u Kaliforniji.
Zašto se onda čini da ih je bilo toliko?
Odgovor je jednostavan – Zemlja se neprestano trese.
Prema podacima Američkog geološkog instituta (USGS), na našem planetu svake se godine dogodi oko 500.000 potresa. Oko 100.000 ih ljudi osjeti, dok približno stotinu izazove značajniju štetu.
To znači da se svakoga dana u prosjeku dogodi više od 1.300 potresa različite jačine. Većina je toliko slaba da ih ljudi uopće ne primijete.
Kada se nekoliko snažnijih potresa dogodi unutar istog dana, stvara se dojam da je riječ o nečemu neuobičajenom, iako seizmolozi takve vremenske podudarnosti smatraju normalnim dijelom prirodne dinamike planeta.
Društvene mreže pojačavaju dojam
Prije dvadesetak godina većina ljudi nikada ne bi saznala za potres na drugom kraju svijeta. Danas informacije, videosnimke i fotografije obilaze planet u nekoliko minuta.
Zbog toga se stvara dojam da su veliki potresi sve češći, iako statistike ne pokazuju značajan porast njihove učestalosti. Ono što se promijenilo nije Zemlja, nego brzina kojom informacije dolaze do javnosti.
Treba li biti zabrinut?
Odgovor stručnjaka glasi: NE, zbog same činjenice da se više potresa dogodilo istoga dana.
Potresi ostaju jedna od rijetkih prirodnih pojava koje se još uvijek ne mogu pouzdano predvidjeti. No gotovo istodobni potresi u Venezueli, Japanu i Kaliforniji ne znače da je Zemlja „poludjela” niti da je započeo nekakav globalni seizmički val.
Riječ je o slučajnoj vremenskoj podudarnosti u svijetu koji je geološki mnogo aktivniji nego što većina ljudi svakodnevno primjećuje. Tek kada se nekoliko snažnih potresa dogodi u kratkom razdoblju i kada ih društvene mreže spoje u jednu priču, stječe se dojam da se cijeli planet trese odjednom.
