Danska će dobiti novu vladu nakon gotovo dva i pol mjeseca političkih pregovora. Čelnica socijaldemokrata Mette Frederiksen postigla je dogovor o formiranju manjinske koalicijske vlade lijevog centra te će tako započeti svoj treći mandat na dužnosti premijerke.
Dogovor dolazi nakon parlamentarnih izbora održanih u ožujku, na kojima nijedna politička opcija nije osvojila dovoljno mandata za samostalno formiranje vlasti. Socijaldemokrati su ostali najjača stranka, ali su osvojili samo 21,9 posto glasova i 38 zastupničkih mjesta, što je njihov najslabiji rezultat od 1903. godine.
Novu vladajuću koaliciju činit će Socijaldemokrati, Socijalistička narodna stranka, Radikale Venstre i stranka Moderati. Frederiksen je nakon sastanka s danskim kraljem Frederikom X. potvrdila da je politički dogovor postignut te najavila predstavljanje nove vlade.
Danska je od izbora bila bez nove izvršne vlasti čak 69 dana, što dovoljno govori o složenosti pregovora između čak 12 stranaka koje su osvojile zastupnička mjesta u parlamentu.
Pred novom vladom nalazi se niz izazova. Među najvažnijima su rast životnih troškova, stanje gospodarstva, financiranje socijalne države i zaštita okoliša. Posebno osjetljivo pitanje ostaje Grenland, autonomni danski teritorij kojemu je američki predsjednik Donald Trump ponovno posvetio pozornost zbog njegova strateškog položaja.
U predizbornoj kampanji značajno su mjesto zauzimale i teme zaštite životinja, onečišćenja pitke vode pesticidima te utjecaja intenzivne poljoprivrede na okoliš.
Ishod danskih izbora pokazao je nastavak trenda fragmentacije europske političke scene. Tradicionalne velike stranke i dalje ostaju na vlasti, ali sve teže dolaze do stabilnih većina. Upravo zato formiranje vlada traje sve duže, a politički kompromisi postaju ključni za funkcioniranje parlamentarnih demokracija. Danska je posljednji primjer tog procesa, koji je posljednjih godina sve vidljiviji diljem Europe.
