Sjedinjene Američke Države uvele su novi paket sankcija Kubi, a Havana je potez odmah proglasila „nezakonitim i zlonamjernim“. Odluku je potpisao američki predsjednik Donald Trump, ciljajući ključne sektore kubanskog gospodarstva.
Sankcije obuhvaćaju dužnosnike iz energetike, obrane, financijskog i sigurnosnog sustava, uz obrazloženje da su povezani s kršenjem ljudskih prava i korupcijom. Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez poručio je da se radi o jednostranim mjerama koje krše međunarodno pravo i predstavljaju „kolektivno kažnjavanje kubanskog naroda“.
Nove mjere dolaze u trenutku kada Kuba već trpi ozbiljne posljedice američke blokade nafte. Nedostatak goriva doveo je do čestih nestanaka struje, problema u javnom prijevozu i otežanog rada bolnica i škola.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel upozorio je da dodatno pooštravanje sankcija pogoršava ionako tešku gospodarsku situaciju, iako su još nedavno postojali signali o mogućim pregovorima između dviju država.
Napetost je dodatno podignuta izjavama Donalda Trumpa, koji je najavio još snažniji pritisak na kubansko vodstvo, pa čak i retorički spomenuo mogućnost brzog „rješenja“ sukoba, što je izazvalo oštre reakcije u Havani.
Odnosi između SAD-a i Kube već desetljećima su opterećeni, još od Kubanska revolucija, nakon koje su uvedene dugotrajne gospodarske sankcije.
Najnoviji potez Washingtona pokazuje kontinuitet tvrde politike prema Kubi, ali i otvara pitanje učinkovitosti takvih mjera. Dosadašnje iskustvo sugerira da sankcije često najviše pogađaju građane, dok političke promjene ostaju ograničene.
U ovom trenutku jasno je da se odnosi dviju država ponovno zaoštravaju, a posljedice će, kao i mnogo puta dosad, najviše osjetiti upravo kubansko stanovništvo.
