Nakon 16 godina gotovo neupitne vlasti, Viktor Orbán prvi put ulazi u izbore kao autsajder, dok ankete pokazuju jasnu prednost oporbene stranke Tisza Party i njezina lidera Peter Magyar.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja daju Tiszi oko 58 posto potpore, dok Orbanov Fidesz zaostaje na oko 35 posto. Riječ je o dramatičnom preokretu u odnosu na početak godine, kada je vladajuća stranka još imala prednost.
Orban, koji je na vlasti od 2010., sada je prisiljen voditi intenzivnu kampanju na terenu, pokušavajući mobilizirati birače u ruralnim područjima gdje tradicionalno ima najjaču podršku. Njegova strategija temelji se na poruci „mir ili rat“, uz tvrdnje da samo njegova vlast može zaštititi Mađarsku od uvlačenja u rat u Ukrajini.
Istodobno, oporba ga napada zbog korupcije i koncentracije bogatstva u krugu bliskih suradnika. Kritičari tvrde da su državni projekti i javni novac završavali kod ljudi povezanih s vrhom vlasti, što vlast odbacuje.
Kampanju prate i ozbiljne optužbe za pritiske na birače i manipulacije glasovima, posebno u manjim sredinama. Takve tvrdnje zasad nisu službeno potvrđene, ali dodatno pojačavaju napetosti uoči izbora.
Ovi izbori daleko nadilaze granice Mađarske. Eventualni poraz Orbana bio bi snažan udarac modelu tzv. „neliberalne demokracije“ koji je promovirao unutar Europske unije, ali i signal promjene političkog smjera u srednjoj Europi.
Za Hrvatsku, ishod izbora u Mađarskoj ima konkretno značenje. Riječ je o susjednoj državi i važnom partneru u energetici, prometu i regionalnoj politici. Promjena vlasti u Budimpešti mogla bi otvoriti prostor za drukčije odnose prema Europskoj uniji, Rusiji i Ukrajini, što bi se izravno odrazilo i na političku ravnotežu u ovom dijelu Europe.
