Ovogodišnja vojna parada povodom Dana pobjede u Moskvi pokazala je više od samih državnih ceremonija i ratne simbolike. Dok je Vladimir Putin ponovno optuživao NATO i opravdavao rat u Ukrajini, izostanak tenkova i modernog naoružanja s Crvenog trga otvorio je pitanje koliko rat iscrpljuje rusku vojsku i gospodarstvo.
Za razliku od ranijih godina, ovogodišnja parada bila je osjetno skromnija. Prvi put nakon dugo vremena Moskva nije prikazala glavnu vojnu silu kroz kolone modernih tenkova, raketnih sustava i oklopnih vozila. Ruski dužnosnici otvoreno su priznali razlog.
“Naši tenkovi sada su potrebniji na bojištu nego na Crvenom trgu”, rekao je ruski zastupnik Jevgenij Popov za BBC.
Putin je u govoru ponovno pokušao povezati rat u Ukrajini s borbom protiv nacizma iz Drugog svjetskog rata. Ukrajinu je nazvao “agresivnom silom koju podržava cijeli NATO blok”, dok je ruske vojnike opisao kao branitelje domovine.
No upravo je izostanak vojne tehnike postao jedna od glavnih poruka parade.
Iako Rusija službeno tvrdi da rat ide prema planu, činjenica da moderna oprema nije prikazana u Moskvi pokazuje koliko je Kremlj prisiljen čuvati resurse za bojište. Rat u Ukrajini traje već više od četiri godine, a gubici tehnike, ljudstva i golemi troškovi sve se teže skrivaju iza propagandnih poruka.
Dodatnu simboliku nosi i znatno slabiji međunarodni odaziv. Prošle godine na velikoj obljetnici bilo je 27 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga i brazilskog predsjednika Lulu da Silvu. Ove godine u Moskvu je stiglo osjetno manje stranih lidera.
Parada je održana uz iznimno jake sigurnosne mjere i strah od mogućih ukrajinskih napada dronovima. Istodobno, Rusija i Ukrajina formalno su dogovorile trodnevno primirje tijekom obilježavanja Dana pobjede, iako su obje strane odmah međusobno optuživale protivnika za kršenje prekida vatre.
Ovogodišnji Dan pobjede zato nije pokazao demonstraciju ruske moći kakvu je Kremlj godinama pokušavao prikazivati svijetu. Umjesto slike nepobjedive vojne sile, Moskva je poslala poruku države koja sve više osjeća cijenu dugotrajnog rata.
