Dva mjeseca nakon početka rata između SAD-a i Irana, sve je jasnije da sukob nema jasnog pobjednika. Borbe su privremeno zaustavljene, ali političko rješenje nije na vidiku, dok posljedice već osjećaju gospodarstva i građani diljem svijeta.
Prema analizi CNN-a, rat koji je američki predsjednik Donald Trump najavljivao kao brz i odlučan pretvorio se u dugotrajan i skup konflikt bez jasnih strateških rezultata.
Najveći teret, očekivano, nose civili.
U Iranu je, prema podacima organizacija za ljudska prava, poginulo više od 3.600 ljudi, uključujući više od 1.700 civila. Istodobno, vlasti su pojačale represiju, s više od 600 pogubljenja od početka godine i višemjesečnim ograničenjima interneta.
Slična situacija razvija se i u Libanonu, gdje su izraelski napadi, nakon eskalacije sukoba s Hezbollahom, odnijeli više od 2.500 života, dok je oko 600.000 ljudi raseljeno.
Rat ima snažan ekonomski udar i izvan izravnih zona sukoba.
Zemlje Perzijskog zaljeva, iako nisu bile izravni sudionici, suočavaju se s padom gospodarske aktivnosti, ponajviše zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi oko petine svjetske energije. Međunarodni monetarni fond već je snizio prognoze rasta za Irak, Katar i Kuvajt.
Posljedice su vidljive i u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijene goriva i prijevoza rastu, inflacija se povećava, a povjerenje potrošača pada. Sličan pritisak osjeća i Europa, gdje se upozorava na novi inflacijski val.
Globalno, MMF sada očekuje rast inflacije na 4,4 posto, uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta na 3,1 posto.
Analitičari upozoravaju da je riječ o klasičnom scenariju u kojem rat u energetskom čvorištu svijeta pokreće lančanu reakciju – od cijena goriva do hrane i osnovnih proizvoda.
Za Hrvatsku to ima izravan značaj.
Rast cijena energenata već se prelijeva na inflaciju i troškove života, što potvrđuju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Kao mala i uvozno ovisna ekonomija, Hrvatska je posebno osjetljiva na ovakve globalne poremećaje.
Zaključak je jasan: iako se rat vodi tisućama kilometara daleko, njegove posljedice već su duboko prisutne u svakodnevici europskih, pa tako i hrvatskih građana. U sukobu bez jasnog pobjednika, najveći gubitnici ponovno su – obični ljudi.
