Najave predsjednika Srbije Aleksandar Vučić o mogućoj proizvodnji humanoidnih robota u toj zemlji posljednjih su dana privukle značajnu pozornost međunarodnih medija, osobito u Njemačkoj i anglosaksonskom prostoru. Riječ je o izjavama koje su, prema pisanju stranih izvora, povezane s ambicijom Srbije da se pozicionira kao tehnološko-industrijsko središte u jugoistočnoj Europi, uz snažan oslonac na suradnju s Kinom.
Njemački javni servis Deutsche Welle objavio je analitički tekst u kojem se prenose Vučićeve izjave o mogućnosti da Srbija postane prva europska država s pogonima za serijsku proizvodnju humanoidnih robota. U tekstu se navodi kako je Vučić govorio o robotima ne samo kao industrijskom alatu, nego i kao tehnologiji koja bi u budućnosti mogla imati primjenu u sigurnosnom i obrambenom sektoru, što je u međunarodnim krugovima izazvalo dodatnu pozornost i skepsu.
Sličan ton zauzeo je i njemački tjednik Fokus, koji je Vučićeve najave opisao kao izrazito ambiciozne i politički znakovite, smještajući ih u širi kontekst jačanja kineskog tehnološkog utjecaja u Srbiji. Fokus naglašava da Beograd posljednjih godina intenzivno razvija strateške odnose s Pekingom, posebno u području infrastrukture, energetike i novih tehnologija, a robotika se u tom okviru pojavljuje kao novi iskorak.
Prema navodima međunarodnog portala Intellinews, Vučić je razgovarao s predstavnicima kineskih tehnoloških tvrtki o mogućnosti otvaranja tvornica u Srbiji koje bi proizvodile humanoidne robote za europsko tržište. Ti su razgovori, kako se navodi, još u preliminarnoj fazi i ne uključuju konkretne ugovore, no predstavljaju signal političke volje da se Srbija uključi u globalnu utrku u području umjetne inteligencije i robotike.
Strani mediji pritom ističu kako zasad nema javno dostupnih dokaza o tehničkoj ili financijskoj spremnosti Srbije za takav iskorak, niti su poznati detalji o eventualnim kapacitetima, rokovima ili regulatornim okvirima. Upravo zbog toga dio analitičara ocjenjuje da su Vučićeve izjave prije svega politička poruka, usmjerena prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima, a manje konkretan industrijski plan.
Unatoč tome, činjenica da su najave iz Beograda prenijeli relevantni međunarodni mediji pokazuje da se Srbija sve češće promatra kao prostor u kojem se prelamaju interesi velikih sila, ali i kao zemlja koja pokušava graditi imidž tehnološki ambiciozne države. Hoće li ideja o humanoidnim robotima ostati na razini političke vizije ili prerasti u stvarni industrijski projekt, zasad ostaje otvoreno pitanje, no rasprava koju je potaknula već je izišla izvan granica Srbije.
