Prema najnovijim podacima, Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama u regiji koje ostvaruju iznimno visoke doznake iz inozemstva, potvrđujući snažnu financijsku povezanost s iseljeništvom. Riječ je o milijardama eura koje godišnje pristižu iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zemalja Europske unije.
Doznake predstavljaju značajan izvor prihoda za mnoga hrvatska kućanstva, osobito u demografski pogođenim krajevima. Novac se najčešće koristi za osnovne životne troškove, stanovanje, obrazovanje i zdravstvene usluge.
Istodobno, zabilježen je i rast novčanih transfera iz Hrvatske prema inozemstvu, ponajprije prema zemljama iz kojih dolazi radna snaga zaposlena u Hrvatskoj. Taj trend odražava promjene na domaćem tržištu rada i sve veću ovisnost o stranim radnicima.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da, iako doznake kratkoročno stabiliziraju standard, dugoročno predstavljaju znak strukturnih problema. Oslanjanje na iseljenički novac ne može zamijeniti održiv gospodarski rast, produktivna radna mjesta i demografsku obnovu.
Unatoč pozitivnim učincima na potrošnju, pitanje ostaje koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno smanjiti ovisnost o doznakama i okrenuti se snažnijem razvoju vlastitih kapaciteta.
