Samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u Armeniji, Rusija je uvela niz trgovinskih zabrana koje pogađaju armenske proizvođače cvijeća, voća, povrća, vina, konjaka i mineralne vode. U Erevanu mnogi taj potez vide kao pokušaj utjecaja na izbore zakazane za 7. lipnja.
Na izborima novi mandat traži premijer Nikol Pašinjan, političar koji je posljednjih godina Armeniju postupno udaljavao od Moskve i približavao Europskoj uniji. Upravo zbog tog zaokreta odnosi između dviju država postali su napetiji nego ikada od raspada Sovjetskog Saveza.
Rusija je i dalje najvažniji trgovinski partner Armenije te sudjeluje s oko 36 posto u njezinoj vanjskoj trgovini. Zbog toga zabrane uvoza dolaze u osjetljivom trenutku za armensko gospodarstvo, posebno za poljoprivrednike i izvoznike kojima je rusko tržište ključno.
Dodatni pritisak stigao je i iz Kremlja. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je armenske vlasti na gospodarske posljedice približavanja Europskoj uniji te podsjetio da Armenija i dalje koristi povlaštene cijene ruskog plina. Istodobno je pozvao Erevan da se jasno odredi između članstva u Europskoj uniji i ostanka u Euroazijskoj ekonomskoj uniji koju predvodi Rusija.
Pašinjan, koji je na vlast došao 2018. godine, kampanju temelji na politici mira s Azerbajdžanom i jačanja odnosa sa Zapadom. No upravo ga je politika prema Azerbajdžanu koštala velikog dijela potpore nakon što je Armenija izgubila kontrolu nad Nagorno-Karabahom, područjem koje je desetljećima bilo jedno od ključnih nacionalnih pitanja.
Prema posljednjim istraživanjima, Pašinjanova stranka vodi s oko 32 posto potpore, ali velik broj birača i dalje je neodlučan. Njegov glavni izazivač je milijarder Samvel Karapetjan, poduzetnik koji je bogatstvo stekao u Rusiji i koji zagovara obnovu bliskih odnosa s Moskvom.
Europska unija otvoreno podupire armenske reforme. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je paket pomoći vrijedan 50 milijuna eura te optužila Rusiju da gospodarske veze koristi kao sredstvo političkog pritiska.
Izbori u Armeniji zato imaju značenje koje nadilazi granice te kavkaske države. Građani neće odlučivati samo o novoj vladi, nego i o tome hoće li zemlja nastaviti europskim putem ili će se ponovno snažnije vezati uz Rusiju. Upravo zato Moskva i Bruxelles ove izbore promatraju s posebnom pozornošću.
