Domovinski pokret stao je u obranu povjesničara dr. sc. Marija Jareba nakon što je Srpsko narodno vijeće njegovo tumačenje ustanka u Srbu nazvalo huškanjem, čime se spor oko događaja iz 1941. ponovno pretvorio u političku raspravu o slobodi istraživanja i tumačenju hrvatske povijesti.
Polemika je izbila nakon Jarebova gostovanja na HTV-u, tijekom kojega je govorio o stradanju hrvatskog i muslimanskog stanovništva te ustvrdio da su ustanici na području Srba provodili etničko čišćenje.
SNV je takve tvrdnje oštro osudio, dok iz Domovinskog pokreta poručuju da je riječ o pokušaju političkog pritiska na povjesničara zbog zaključaka koji se ne uklapaju u desetljećima prihvaćanu sliku tih događaja.
„U demokratskoj Hrvatskoj nitko ne bi smio određivati koje su teme dopuštene za istraživanje, a koje nisu“, poručili su iz stranke, dodajući da se znanstvene spoznaje moraju osporavati dokazima, a ne političkim etiketama.
DP je podsjetio i na nedavni saborski okrugli stol „Ljeto 1941. – Hrvatske žrtve etničkog čišćenja kao historiografski i komemorativni izazov“, koji je organizirao predsjednik stranke Ivan Penava. Na skupu se govorilo o spaljivanju i uništenju Boričevca te zločinima koje su, prema predstavljenim istraživanjima, počinili ustanici i četnici.
Stranka je zbog reakcija na Jarebov nastup prozvala SDSS, SNV i saborsku zastupnicu Daliju Orešković, optužujući ih da povijesne rasprave pokušavaju vratiti pod politički nadzor. Takav pristup povezuju s nasljeđem bivšeg jugoslavenskog sustava, u kojemu su pojedine teme desetljećima bile zanemarivane ili prikazivane samo iz jedne perspektive.
Spor oko Srba zato odavno nije samo pitanje naziva jednoga događaja. Riječ je o tome smije li se u Hrvatskoj otvoreno istraživati stradanje svih žrtava, uključujući one koje se nisu uklapale u službenu historiografiju. Bez slobodnog istraživanja i javnog suočavanja s dokumentima, povijest ostaje sredstvo političkog obračuna, umjesto prostora u kojemu činjenice moraju imati posljednju riječ.
