Helikopterska i pomorska hitna medicinska služba obavile su ukupno 5.650 intervencija, čime je sustav prvi put dobio jasnu brojku koja pokazuje koliko je postao važan za stanovnike otoka, udaljenih područja i goste tijekom turističke sezone. Iza statistike nisu promotivni letovi i plovidbe, nego pacijenti kojima klasična cestovna hitna pomoć često ne može stići dovoljno brzo.
Helikopterska hitna medicinska služba od početka rada intervenirala je 4.368 puta. Najviše intervencija zabilježeno je u Splitu, njih 1.817, zatim u Rijeci 1.490, Zagrebu 712 i Osijeku 349.
Pomorska hitna medicinska služba odradila je 1.282 intervencije. Više od polovice, njih 575, bilo je na području Brača. Slijede Šibenik s 255, Zadar sa 190, Mali Lošinj sa 116, Rab s 97 i Dubrovnik s 49 intervencija.
Raspored intervencija jasno pokazuje gdje je sustav najpotrebniji. Na otocima i razvedenoj obali problem nije samo težina ozljede ili bolesti, nego vrijeme potrebno da pacijent stigne do bolnice. U takvim okolnostima helikopter ili brza brodica nisu nadstandard, nego jedini način da udaljenost ne postane presudan zdravstveni rizik.
To potvrđuju i posljednje intervencije. Pacijent bez svijesti i s konvulzijama prevezen je iz Supetra do KBC-a Split u 69 minuta, uz medicinsku skrb tijekom plovidbe. Trinaestogodišnja djevojčica ozlijeđena pri padu s bicikla u Poreču stigla je helikopterom u KBC Rijeka za 63 minute. Pacijentica s poremećajem svijesti iz Soljana prevezena je u KBC Osijek za 56 minuta.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da brza reakcija u takvim situacijama spašava živote te najavila nastavak ulaganja u razvoj službi.
Broj intervencija potvrđuje da je Hrvatska napravila važan iskorak, ali i otvara pitanje dugoročne održivosti sustava. Helikopteri i brodice moraju biti stalno raspoloživi, s dovoljno medicinskih timova i tehničkih kapaciteta. U protivnom se uspjeh lako pretvara u sustav koji postoji na papiru, ali ne može odgovoriti kada je najpotrebnije.
