Hrvatska je u ovogodišnjem Izvješću Europske komisije o vladavini prava dobila četiri preporuke, a Bruxelles je treću godinu zaredom potvrdio napredak u reformama pravosuđa i borbi protiv korupcije. Istodobno, Komisija upozorava da duljina sudskih postupaka i slabo povjerenje građana u neovisnost pravosuđa ostaju među najvećim izazovima.
Među područjima u kojima je zabilježen najveći napredak ističu se borba protiv korupcije i učinkovitost pravosuđa. Europska komisija pozitivno je ocijenila izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Zakona o USKOK-u, uz ocjenu da bi te promjene trebale dodatno ojačati procesuiranje korupcijskih kaznenih djela.
Pozitivne ocjene dobile su i izmjene Zakona o javnoj nabavi kojima je povećana transparentnost sustava, kao i nastavak digitalizacije sudova kroz širenje sustava e-Komunikacije. Komisija je izdvojila i reformu ulaska u pravosudnu dužnost, usklađivanje sudske prakse sa Sudom Europske unije te dovršetak izbora predsjednice Vrhovnog suda.
Napredak je zabilježen i u području zaštite od takozvanih SLAPP tužbi nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje. Istodobno, jedna od prošlogodišnjih preporuka koja se odnosila na raspodjelu sredstava za državno oglašavanje više se ne nalazi u novom izvješću, dok je nova preporuka usmjerena na digitalizaciju provjere imovinskih kartica.
Unatoč pozitivnim pomacima, Komisija jasno upozorava da Hrvatska još nije riješila dva dugogodišnja problema. Sudski postupci i dalje predugo traju, a percepcija neovisnosti pravosuđa među građanima ostaje niska. Upravo će rezultati u tim područjima biti ključni pokazatelj uspješnosti provedenih reformi.
Izvješće pokazuje da Europska komisija prepoznaje zakonodavne i institucionalne promjene koje je Hrvatska provela posljednjih godina. Međutim, stvarni uspjeh reformi neće se mjeriti brojem donesenih zakona, nego time hoće li građani brže dolaziti do pravomoćnih odluka, hoće li borba protiv korupcije biti učinkovitija i hoće li povjerenje u pravosudni sustav konačno početi rasti. Upravo će to biti glavni test hrvatskog pravosuđa u godinama koje dolaze.
