Hrvatska priprema Socijalni plan za klimatsku politiku za razdoblje od 2026. do 2032. godine vrijedan 1,68 milijardi eura. Riječ je o dosad najvećem financijskom instrumentu usmjerenom isključivo na ranjiva i energetski siromašna kućanstva te ranjiva mikro-poduzeća.
Od ukupnog iznosa, 1,26 milijardi eura dolazi iz europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama CO₂ (ETS2), dok 420 milijuna eura predstavlja nacionalni doprinos, koji će se također financirati iz istog izvora.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je da je cilj plana povezati klimatske ciljeve s konkretnim socijalnim mjerama, kako bi se ublažile negativne posljedice zelene tranzicije na najosjetljivije skupine.
Plan predviđa 12 mjera. Među najvažnijima su adaptacija, dogradnja i obnova više od 5.000 obiteljskih kuća te više od 200 višestambenih zgrada u potpomognutim područjima, kao i ulaganja u javni fond za priuštivo stanovanje.
Predviđena je nabava 80 električnih autobusa, ulaganje 270 milijuna eura u elektrobaterijske i vlakove na vodik, modernizacija željezničke infrastrukture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te potpora za 300 električnih vozila za osobe s invaliditetom. Planira se i uspostava najmanje deset energetskih zajednica te model mobilnosti na zahtjev za osobe kojima je otežan pristup osnovnim uslugama.
Poruka je jasna: zelena tranzicija ne smije povećati energetsko siromaštvo. No stvarni učinak ovisit će o brzini i učinkovitosti provedbe.
Veliki financijski okvir otvara prostor za investicijski ciklus, ali i nosi rizik administrativne sporosti. Ako sredstva budu usmjerena precizno i pravodobno, plan može postati alat socijalne stabilnosti. U suprotnom, ostat će još jedan ambiciozan dokument bez stvarne promjene u svakodnevnom životu najranjivijih građana.
