Odluka Washingtona da privremeno ublaži dio sankcija na rusku naftu izazvala je ozbiljnu zabrinutost među europskim saveznicima Ukrajine. U nekoliko europskih prijestolnica otvoreno se upozorava da bi takav potez mogao financijski ojačati Rusiju upravo u trenutku kada rat u Ukrajini ulazi u novu fazu iscrpljivanja.
Američko Ministarstvo financija dopustilo je privremenu prodaju ruske nafte koja se već nalazi na tankerima na moru. Time se Rusiji otvara prostor za dodatni prihod na globalnom tržištu energenata.
Europski politički vrh reagirao je vrlo kritično. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da takav potez nema opravdanja, dok je njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio da odluka Washingtona ide u pogrešnom smjeru. Predsjednik Europskog vijeća António Costa upozorio je da bi takva politika mogla oslabiti zajednički pritisak Zapada na Moskvu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi Rusija ovom odlukom mogla dobiti oko deset milijardi dolara dodatnih prihoda, što bi Kremlju omogućilo lakše financiranje ratnih operacija.
U pozadini ove odluke nalazi se i naglo pogoršanje sigurnosne situacije na Bliskom istoku, koje je uzdrmalo globalno tržište energenata. Rat između SAD-a, Izraela i Irana doveo je do rasta cijena nafte, pa Washington pokušava ublažiti pritisak na svjetsko tržište energenata.
No europske diplomacije upozoravaju da bi takva kratkoročna stabilizacija tržišta mogla imati dugoročne političke posljedice. Rusija je već više od dvije godine pod snažnim zapadnim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, a prihodi od energenata i dalje su ključni izvor financiranja ruskog državnog proračuna.
Dodatni problem za Kijev predstavlja i zastoj u europskoj financijskoj pomoći. Dio sredstava koje je Europska unija planirala za Ukrajinu trenutačno je blokiran političkim sporom unutar EU-a.
U takvim okolnostima europske vlade strahuju da bi svako slabljenje sankcija moglo produljiti rat i otežati politički pritisak na Moskvu.
Geopolitička kriza na Bliskom istoku tako se sve snažnije prelijeva i na rat u Ukrajini, ali i na globalno energetsko tržište, gdje se sukobi velikih sila izravno odražavaju na cijene energenata i stabilnost međunarodnih odnosa.
