Država je otvorila dva poziva vrijedna ukupno 2 milijuna eura za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva, no postavlja se pitanje može li takav iznos imati stvarni demografski učinak.
Za udruge je osigurano 700.000 eura, a pojedini projekti mogu dobiti između 4.000 i 30.000 eura. Fokus je na uključivanju povratnika u društveni i gospodarski život.
Istodobno je 1,3 milijuna eura namijenjeno gradovima, općinama i županijama. Lokalne jedinice mogu dobiti od 5.000 do 50.000 eura za projekte koji bi trebali olakšati dolazak i integraciju iseljenika kroz stanovanje, infrastrukturu i javne usluge.
Pozivi su otvoreni do 20. travnja, a svaki prijavitelj može podnijeti samo jedan projekt.
Brojke su jasne. Ukupan iznos od 2 milijuna eura raspoređuje se na veliki broj projekata, što znači da će konkretni učinci po pojedinom korisniku biti ograničeni.
Problem povratka iseljenika u Hrvatskoj nije administrativan nego ekonomski. Ljudi ne odlaze zbog nedostatka projekata nego zbog plaća, standarda i sigurnosti radnih mjesta.
Ovi pozivi mogu pomoći u integraciji onih koji su se već odlučili na povratak, ali teško mogu biti presudan razlog za povratak većeg broja ljudi.
Ako država želi ozbiljniji demografski zaokret, ključ će biti porezna politika, tržište rada i razina plaća, a ne ovakvi, relativno mali poticaji.
