Šest godina nakon zagrebačkog potresa iz ožujka 2020., u obnovu je uloženo 4,69 milijardi eura, a dovršeno je 14.660 postupaka obnove, proizlazi iz novog broja Glasnika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za ožujak 2026.
Od ukupnog iznosa, 2,78 milijardi eura odnosi se na zagrebačko područje, dok je 1,91 milijarda eura utrošena na područje petrinjskog potresa.
Do sada je završeno 813 najsloženijih konstrukcijskih obnova, izgrađeno je 520 obiteljskih kuća, a dodatno je kupljeno 87 kuća umjesto gradnje.
Obnova još traje na više od 10.000 lokacija
Prema službenim podacima, trenutačno je aktivno 1.844 gradilišta, dok se radovi provode ili pripremaju na više od 10.000 lokacija.
Kod obnove javnih zgrada ugovoreno je 1.309 projekata, od čega je 1.195 završeno, uz ukupnu vrijednost od 3,85 milijardi eura.
Istodobno je u postupku nabave izvođača još 1.309 lokacija vrijednih oko 100 milijuna eura, što pokazuje da je značajan dio posla i dalje pred sustavom.
Promjena modela produžila rokove
Država je u međuvremenu promijenila pristup obnovi. Umjesto vraćanja objekata u prvobitno stanje, provodi se konstrukcijska obnova koja uključuje jačanje otpornosti, energetsku učinkovitost i prilagodbu suvremenim standardima.
Takav model donosi kvalitetnije i sigurnije objekte, ali istodobno produžuje rokove izvođenja.
Brojke jasno pokazuju da je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih zahvata u novijoj hrvatskoj povijesti.
No jednako jasno pokazuju i drugi problem. Obnova traje dulje nego što se očekivalo, a velik broj objekata još nije dovršen.
Upravo će brzina provedbe u sljedećem razdoblju odlučiti hoće li ovaj proces biti završen kao uspješan projekt ili kao dugotrajna administrativna priča bez jasnog kraja.
