Iran traži od SAD-a odmrzavanje više od 100 milijardi dolara imovine blokirane u inozemstvu, što je postalo jedno od ključnih pitanja u aktualnim pregovorima.
Riječ je o novcu od prodaje nafte i drugim državnim sredstvima koja su godinama zamrznuta zbog međunarodnih sankcija.
Prema procjenama, ukupna vrijednost prelazi 100 milijardi dolara, što je gotovo četvrtina iranskog BDP-a i višestruko više od godišnjih prihoda od energenata.
Najveći dio tog novca nalazi se u Kini, Iraku, Indiji i Japanu, dok su milijarde dolara blokirane i u Kataru, Europi i SAD-u.
Iran trenutno traži odmrzavanje barem 6 milijardi dolara kao prvi korak u pregovorima.
Imovina je blokirana još od 1979. godine, a dodatno nakon sankcija vezanih uz nuklearni program i povlačenja SAD-a iz sporazuma 2018. godine.
Zbog toga Iran ne može slobodno raspolagati vlastitim prihodima, što je snažno pogodilo gospodarstvo, investicije i vrijednost valute.
U praksi, čak i ako dođe do odmrzavanja, dio novca već je vezan uz dugove i ranije obveze, pa Teheran ne bi imao puni pristup cijelom iznosu.
Za Iran bi oslobađanje sredstava značilo stabilizaciju gospodarstva, ulaganja u infrastrukturu i brži oporavak nakon sukoba.
Za svijet, riječ je o snažnom političkom signalu – jer odluka SAD-a može značiti smanjenje pritiska ili nastavak geopolitičkog sukoba.
Ključno pitanje ostaje hoće li Washington popustiti ili će financijski pritisak i dalje ostati glavni alat u odnosima s Iranom.
