Hrvatska mijenja način imenovanja sudaca i državnih odvjetnika kako bi ubrzala ulazak novih ljudi u pravosuđe, koje se sve više suočava s problemom starenja kadra.
Na sjednici Vlade ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je izmjene triju ključnih zakona. Riječ je o zakonima koji uređuju rad Državnog sudbenog vijeća, Državnog odvjetničkog vijeća i Pravosudne akademije.
Podaci koje je iznio ministar jasno pokazuju zašto se ide u promjene. U Hrvatskoj je 2024. bilo 1660 sudaca, ali samo 105 njih u dobi između 30 i 40 godina, dok ih je čak 570 starije od 60 godina. Takva struktura, uz mali priljev mlađih, pokazuje ozbiljan problem održivosti sustava.
Novi model zato pojednostavljuje ulazak u pravosudne dužnosti.
Ključni kriterij za imenovanje sudaca prvog stupnja bit će uspjeh na pravosudnom ispitu, uz dodatno vrednovanje rada kandidata kao savjetnika u pravosudnim tijelima ili njihova dosadašnjeg rada ako su već u sustavu. Uvodi se i posebna pisana provjera pred nadležnim vijećima.
Važna promjena odnosi se i na sam postupak. Ako se kandidat ne odazove na pojedine faze, smatrat će se da je povukao prijavu. Time se želi spriječiti odugovlačenje koje je do sada usporavalo imenovanja.
Istodobno, Državna škola za pravosudne dužnosnike ostaje u sustavu kroz Pravosudnu akademiju, ali s naglaskom na kontinuirano usavršavanje, što je posebno važno zbog sve većeg utjecaja europskog zakonodavstva.
Poruka izmjena je jasna. Sustav mora biti brži, ali bez gubitka kvalitete.
Jer bez generacijske obnove i učinkovitijih procedura, pravosuđe teško može odgovoriti na zahtjeve koji pred njega dolaze.
