Iako iz Croatia Airlinesa poručuju da žele ostati konkurentni i zadržati stabilnu povezanost Hrvatske, jasno je da ulazimo u razdoblje u kojem će avioprijevoz postajati skuplji, a putnici sve češće suočeni s promjenama reda letenja i otkazivanjima
Dok se hrvatski građani pripremaju za turističku sezonu i ljetne letove, iz Croatia Airlinesa stiže ozbiljno upozorenje: nacionalni avioprijevoznik u idućem će tromjesečju otkazati oko 900 letova, odnosno pet posto planiranih operacija. Razlog nije manjak interesa putnika, nego eksplozivan rast cijena mlaznog goriva izazvan novom geopolitičkom krizom na Bliskom istoku. Uprava kompanije već otvoreno govori o višemilijunskim gubicima i kriznom upravljanju, javlja Jutarnji .
Direktor komercijalnih poslova kompanije Slaven Žabo potvrdio je da je cijena mlaznog goriva u kratkom razdoblju praktički udvostručena te da raste brže od cijene sirove nafte. U takvim okolnostima aviokompanije više ne mogu održavati postojeće mreže letova bez ozbiljnih financijskih posljedica. Croatia Airlines zato kreće u „optimizaciju”, što u prijevodu znači rezanje linija, smanjenje kapaciteta i otkazivanje dijela letova.
Problem pritom nije izoliran samo na Hrvatsku. Globalna zrakoplovna industrija već ulazi u novu fazu turbulencija koja mnoge podsjeća na razdoblje pandemije. Prema podacima analitičke kuće Cirium, samo tijekom svibnja aviokompanije diljem svijeta otkazale su oko 13 tisuća letova, čime je iz prodaje nestalo gotovo dva milijuna sjedala.
Među prvima je snažne rezove najavila njemačka Lufthansa Group, koja je krenula u ukidanje desetaka tisuća letova i redukciju pojedinih europskih linija, uključujući i dio povezanosti prema Hrvatskoj. Slične poteze već su ranije povlačili i British Airways tijekom energetske i kadrovske krize, kao i KLM Royal Dutch Airlines koji je zbog visokih troškova goriva i manjka kapaciteta smanjivao broj operacija na amsterdamskom Schipholu. SAS Scandinavian Airlines također je prolazio kroz val otkazivanja letova tijekom restrukturiranja i financijske krize, dok je Ryanair u više navrata rezao dio zimskih ruta zbog rasta operativnih troškova i problema s isporukom zrakoplova.
Ni američko tržište nije ostalo pošteđeno. Delta Air Lines, United Airlines i American Airlines tijekom posljednjih godina više su puta privremeno smanjivali broj letova zbog rasta cijena goriva, problema u opskrbnim lancima i nedostatka posada. Zrakoplovna industrija pokazala se izuzetno osjetljivom na geopolitičke poremećaje jer gorivo čini jedan od najvećih troškova poslovanja.
Za Hrvatsku je problem dodatno osjetljiv jer se velik dio turističkog prometa oslanja upravo na zračnu povezanost. Svako smanjenje broja letova potencijalno znači manje turista, manje prihoda za obalu i veći pritisak na cijene karata. Iz Croatia Airlinesa već upozoravaju kako će na poskupljenje aviokarata utjecati ne samo gorivo, nego i rast ostalih troškova u sustavu, uključujući povećanje aerodromskih pristojbi.
Iako iz kompanije poručuju da žele ostati konkurentni i zadržati stabilnu povezanost Hrvatske, jasno je da ulazimo u razdoblje u kojem će avioprijevoz postajati skuplji, a putnici sve češće suočeni s promjenama reda letenja i otkazivanjima. Nakon pandemije, zrakoplovna industrija ponovno ulazi u ozbiljnu globalnu krizu, ovaj put uzrokovanu energentima i geopolitičkim nestabilnostima.
