Između razuma, tradicije i slogana “jedan je život”
U nekim europskim zemljama već godinama raste trend kupovine rabljenih, tzv. second-hand poklona — dijelom zbog uštede, dijelom zbog održivosti. U vrijeme kad cijene rastu, a proračuni se rastežu do pucanja, taj izbor postaje sve više izraz razuma nego trenda.
Hrvati su, međutim, u 2024. godini — srušili sve rekorde. Građani su masovno kupovali poklone i pripremali bogate blagdanske stolove, a prosinac je ponovno potvrdio da je potrošnja naš najdraži nacionalni sport. Prema podacima Porezne uprave, izdano je više od 194,5 milijuna fiskaliziranih računa, gotovo 2 % više nego u istom mjesecu 2023. godine. Ukupan iznos tih računa dosegnuo je 3,5 milijarde eura, što je rast od čak 10,2 % u odnosu na prethodnu godinu.
U mjesecu pred nama pokazat će se hoće li građani Hrvatske u 2025. posegnuti za umjerenijom potrošnjom ili ćemo i dalje živjeti po principu – jedan je život!
Što kupuju i kako razmišljaju europski potrošači?
· Prema istraživanju Adevinta u šest zemalja (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Španjolska), 64 % potrošača razmatra kupovinu rabljenih darova. Glavni razlozi: ušteda novca (47 %) i želja za održivošću (37 %).
· Oko 50 % potrošača planira manje potrošiti nego lani, ponajviše zbog visokih troškova života.
· Prema McKinsey & Company, potrošačko je raspoloženje “oprezno, ali spremno za blagdane”. Inflacija i dalje brine, ali većina europskih potrošača planira zadržati ili blago povećati potrošnju.
Razlike među zemljama i trendovi ponašanja
· Budžeti: Malta drži europski vrh s prosječnom planiranom potrošnjom od oko 331 eura po osobi.
· Vrijeme kupovine: Francuzi darove kupuju unaprijed, a Latvijci — u zadnji tren.
· Način kupnje: sve je popularniji omnichannel pristup – kombinacija online trgovina i fizičkih dućana. Europljani žele i pregled ponude i iskustvo kupovine “uživo”.
Hrvatski potrošač – između racionalnog i impulzivnog
Zbog rasta cijena i inflacije, više od 70 % građana Hrvatske izjavilo je da pokušava uštedjeti i smanjiti impulzivne kupovine. No, blagdani su posebna priča — u prosincu se, barem privremeno, brišu granice između potrebe i želje.
Za domaće kampanje i brendove to znači da bi naglasak trebao biti na održivosti, pristupačnosti i poruci da “vrijednost poklona nije u cijeni”. Komunikacija koja nudi pravi dar bez pretjerivanja, koja poziva na pametan odabir i njeguje emociju — ima najveće šanse da pogodi srž kupca u regiji.
Siječanjski podaci Porezne uprave pokazat će koliko nas je božićni duh stvarno koštao. Do tada, barem možemo reći – sve je bilo u najboljoj namjeri.
