Dok građani diljem svijeta plaćaju sve skuplje gorivo, energiju i transport zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana, pojedine globalne kompanije ostvaruju rekordne profite upravo zahvaljujući novoj geopolitičkoj krizi.
Najveći dobitnici trenutačno su naftne kompanije, velike američke banke, vojna industrija i dio sektora obnovljivih izvora energije.
Rat i praktična blokada Hormuškog tjesnaca izazvali su snažan rast cijena nafte i plina jer kroz taj prolaz inače prolazi više od petine svjetske trgovine energentima.
Posljedice su odmah vidljive na tržištu, ali i u financijskim izvještajima najvećih energetskih kompanija.
Britanski BP objavio je da mu je dobit u prva tri mjeseca ove godine više nego udvostručena i dosegnula 3,2 milijarde dolara.
Shell je istodobno prijavio gotovo sedam milijardi dolara dobiti, dok je francuski TotalEnergies povećao profit za gotovo trećinu na 5,4 milijarde dolara.
Velike zarade ostvaruju i najveće američke banke jer ratna nesigurnost i panika na tržištima povećavaju trgovanje dionicama, valutama i energentima.
JP Morgan je samo kroz trgovanje u prva tri mjeseca 2026. ostvario rekordnih 11,6 milijardi dolara prihoda.
Ukupna dobit šest najvećih američkih banaka premašila je 47 milijardi dolara u samo jednom kvartalu.
Veliki rast bilježi i vojna industrija.
Rat na Bliskom istoku dodatno je povećao potražnju za protuzračnim sustavima, raketama, dronovima i vojnom opremom, a vlade diljem Europe i SAD-a nastavljaju povećavati obrambene proračune.
Britanski BAE Systems očekuje snažan rast prodaje i dobiti zbog sve većih sigurnosnih prijetnji, dok američki Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman imaju rekordne narudžbe vojne opreme.
Zanimljivo je da je rat istodobno dodatno pogurao i sektor obnovljivih izvora energije.
Rast cijena nafte i strah od novih energetskih šokova ponovno povećavaju ulaganja u solarne elektrane, vjetroelektrane i električne automobile.
Pojedine energetske kompanije koje ulažu u obnovljive izvore već bilježe snažan rast vrijednosti i potražnje.
Cijela situacija još jednom pokazuje koliko ratovi i globalne krize duboko mijenjaju svjetsko gospodarstvo.
Dok građani plaćaju skuplje gorivo, hranu i režije, najveće globalne korporacije često upravo u krizama ostvaruju rekordne profite.
To dodatno otvara pitanje koliko su moderna geopolitika, energija i financijska tržišta danas međusobno povezani i koliko globalni sukobi postaju i golemi poslovni interes.
Za Europu i Hrvatsku najveći problem ostaje činjenica da svaki novi rast cijena energenata automatski povećava troškove života, inflaciju i pritisak na gospodarstvo.
Zato rat na Bliskom istoku više nije samo sigurnosno pitanje, nego i izravna ekonomska prijetnja standardu građana u cijeloj Europi.
