Latvijska premijerka Evika Siliņa podnijela je ostavku nakon ozbiljne političke krize izazvane incidentom s ukrajinskim dronovima koji su zalutali u latvijski zračni prostor.
Kriza je izbila nakon što su početkom svibnja tri bespilotne letjelice, koje su prema dostupnim informacijama trebale pogoditi ciljeve u Rusiji, završile na području Latvije zbog ometanja signala.
Jedan dron pao je na tlo, drugi je pogodio skladište naftnih derivata kod grada Rēzekne, dok je treći nakratko ušao u latvijski zračni prostor pa ga napustio.
Iako nije bilo poginulih ni ozlijeđenih, incident je izazvao veliko nezadovoljstvo javnosti zbog sporog odgovora sigurnosnih službi. Građani su tvrdili da sustav upozorenja nije aktiviran gotovo sat vremena nakon pada drona.
Premijerka Siliņa prošlog je tjedna smijenila ministra obrane Andris Sprūds, optuživši ga za loše upravljanje krizom i problemima u obrambenom sektoru.
Nakon njegove smjene stranka Progresivci povukla je podršku vladajućoj koaliciji, čime je vlada izgubila većinu samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora planiranih za listopad.
Latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs najavio je kako će odluku o formiranju nove vlade donijeti 15. svibnja.
Latvija posljednjih godina snažno povećava obrambena ulaganja zbog straha od moguće ruske agresije nakon početka rata u Ukrajini. Zemlja danas izdvaja oko pet posto BDP-a za obranu, ponovno je uvela obvezni vojni rok i ubrzano jača sigurnosni sustav.
Incident s dronovima dodatno je pokazao koliko rat u Ukrajini sve češće prelazi granice same ratne zone i stvara političke i sigurnosne posljedice i u drugim europskim državama. Posebno su osjetljive baltičke zemlje poput Latvije, koje zbog blizine Rusije i geopolitičkog položaja već godinama upozoravaju na rast sigurnosnih prijetnji u regiji.
