Šibenik bi u idućim godinama mogao postati jedno od ključnih hrvatskih središta razvoja umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u petak je u Šibeniku potpisao Sporazum o suradnji na području digitalne transformacije i uspostave Centra za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju Šibensko-kninske županije.
Sporazum je potpisan s direktoricom Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik Dianom Mudrinić, a projekt uključuje razvoj digitalnih i AI kompetencija građana, edukacije iz područja kibernetičke sigurnosti te jačanje korištenja sustava e-Građani.
Habijan je pritom istaknuo kako Šibenik pokazuje jasnu viziju razvoja u vremenu ubrzanog tehnološkog napretka i umjetne inteligencije.
„Razvoj tehnologije danas je izuzetno brz, osobito u području umjetne inteligencije i svega što nam dolazi u bliskoj budućnosti, a zapravo je već sadašnjost“, poručio je ministar.
Naglasio je i kako Hrvatska u pojedinim segmentima digitalizacije već prelazi europski prosjek, posebno kada je riječ o osnovnim digitalnim vještinama građana. Prema podacima koje je iznio, Hrvatska je na 59 posto, iznad prosjeka Europske unije.
Više od 2,2 milijuna građana koristi e-Građane
Habijan se osvrnuo i na rast sustava e-Građani, koji danas koristi više od 2,2 milijuna građana kroz čak 121 digitalnu uslugu.
Posebno je pohvalio šibenski Centar Trokut zbog edukacija koje uključuju sve generacije – od djece do umirovljenika – naglasivši kako upravo takvi projekti pokazuju da digitalizacija ne smije ostati rezervirana samo za IT sektor.
Direktorica Trokuta Diana Mudrinić istaknula je kako je veliko priznanje za Šibenik što upravo taj grad postaje prvi hrvatski Centar za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju.
„Želimo pokazati kako se umjetna inteligencija može koristiti na human i odgovoran način, u službi razvoja zajednice i kvalitete života građana“, rekla je Mudrinić.
Projekt uključuje i edukacije iz područja automatizacije, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije za građane, poduzetnike i zaposlenike javne uprave.
Digitalizacija više nije izbor nego utrka
Otvaranje ovakvog centra pokazuje da Hrvatska polako pokušava uhvatiti korak s globalnom tehnološkom utrkom u kojoj umjetna inteligencija postaje jedno od ključnih gospodarskih i sigurnosnih pitanja.
Dok veće europske države ulažu milijarde eura u AI infrastrukturu i razvoj vlastitih tehnoloških rješenja, Hrvatska zasad najveći iskorak pokušava napraviti kroz regionalne inovacijske centre i digitalizaciju javnih usluga.
Upravo zato projekti poput šibenskog Centra za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju mogu imati važnu ulogu u stvaranju domaćeg tehnološkog kadra, ali i zadržavanju mladih stručnjaka koji danas često odlaze raditi u inozemstvo.


