Povodom 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta u Zagrebu i Maclju održane su komemoracije za žrtve poratnih likvidacija i masovnih stradanja hrvatskih vojnika i civila nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je kako se Hrvatska s dubokim pijetetom prisjeća svih žrtava Bleiburga i Križnog puta, naglasivši da su mnogi nakon rata ubijeni bez suđenja, lišeni temeljnih ljudskih prava i dostojanstva.
“Odajemo počast nevinim žrtvama ubijenima bez suda i presude. Demokratska Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime i zalaže se za povijesnu istinu, dostojanstvo svake žrtve i kulturu sjećanja utemeljenu na činjenicama”, poručio je Plenković.
Komemoracija je održana na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, dok je misa za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta služena u crkvi Muke Isusove u Maclju, jednom od najvećih stratišta poratnih likvidacija u Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vlada posljednjih godina intenzivirala aktivnosti na istraživanju masovnih grobnica i rasvjetljavanju sudbine žrtava komunističkih zločina.
Podsjetio je da je nedavno iz Slovenije u Hrvatsku preuzeto 500 posmrtnih ostataka žrtava koje će biti dostojno pokopane.
“Sve grobnice i jame koje otvaramo diljem Hrvatske i Slovenije pokazuju razmjere zločina koje su partizani i komunistička vlast počinili nakon Drugog svjetskog rata ubijajući ljude bez suda i presude”, rekao je Medved.
Dodao je kako država nastavlja istraživanja na više od 500 evidentiranih lokacija, uključujući i nova iskapanja u zagrebačkoj Dubravi.
Medved je posebno naglasio kako Hrvatska jasno osuđuje nacistički, fašistički i komunistički totalitarizam te da je cilj očuvati povijesnu istinu i prenijeti je budućim generacijama.
Tema Bleiburga i Križnog puta i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatske povijesti 20. stoljeća. Dok jedni upozoravaju da se desetljećima sustavno prešućivala sudbina poratnih žrtava komunizma, drugi upozoravaju na političke manipulacije povijesnim temama. Unatoč tome, otkrivanje novih masovnih grobnica i identifikacija žrtava posljednjih godina ponovno su otvorili pitanje razmjera poratnih likvidacija o kojima se tijekom jugoslavenskog razdoblja uglavnom nije smjelo javno govoriti.
