Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je Kina pristala kupiti 200 Boeingovih zrakoplova, uz mogućnost da se narudžba poveća na čak 750 aviona.
Trump je izjavu dao nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinping u Pekingu, no konkretni detalji ugovora zasad nisu poznati. Ni kineske vlasti ni Boeing još nisu službeno potvrdili dogovor.
Prema procjenama zrakoplovnih analitičara, početna narudžba od 200 zrakoplova mogla bi vrijediti između 17 i 19 milijardi dolara, dok bi potencijalno proširenje posla moglo prijeći i 25 milijardi dolara.
Trump tvrdi da dogovor uključuje i motore kompanije GE Aerospace te poručuje da bi dodatni ugovori mogli biti tema novog susreta s kineskim vodstvom u Washingtonu tijekom jeseni.
Iako bi posao predstavljao velik povratak Boeinga na kinesko tržište nakon godina trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine, investitori su reagirali oprezno. Dionice Boeinga pale su jer su tržišta očekivala konkretniju potvrdu i veći broj odmah naručenih zrakoplova.
Kina je drugo najveće svjetsko tržište civilnog zrakoplovstva i treba stotine novih aviona zbog rasta broja putnika i razvoja domaćih aviokompanija. Istodobno kineski proizvođač COMAC još uvijek nema kapacitete kojima bi mogao ozbiljnije konkurirati Boeingu i Airbus.
Analitičari upozoravaju da cijeli posao ima i snažnu političku dimenziju. Peking već godinama koristi velike kupnje zrakoplova kao alat diplomatskih odnosa sa SAD-om i Europskom unijom.
Istodobno kineske kompanije i dalje strahuju od mogućih američkih ograničenja izvoza rezervnih dijelova i servisne podrške, posebno nakon prethodnih trgovinskih ratova između Washingtona i Pekinga.
Ovaj potencijalni ugovor pokazuje koliko su danas geopolitika i gospodarstvo povezani. Prodaja aviona više nije samo komercijalni posao, nego i pitanje globalnog utjecaja, industrijske moći i političkih odnosa između dvije najveće svjetske sile.
