Hrvatska priprema uvođenje prve “Dječje kuće” prema europskom Barnahus modelu, sustavu koji bi trebao potpuno promijeniti način postupanja prema djeci žrtvama seksualnog zlostavljanja i teških oblika nasilja.
Projekt vrijedan više od 666 tisuća eura predstavljen je u Zagrebu, a njegov glavni cilj je spriječiti ono na što stručnjaci godinama upozoravaju – da djeca nakon zlostavljanja često ponovno prolaze traumu upravo kroz sustav koji bi ih trebao štititi.
Umjesto višestrukih odlazaka na policiju, sud, socijalne službe i liječničke preglede, Barnahus model predviđa da dijete sve potrebne usluge dobije na jednom mjestu i u sigurnom okruženju.
Ministar pravosuđa Damir Habijan poručio je kako je cilj izbjeći višestruka ispitivanja djece i dodatnu viktimizaciju.
“Snaga društva vidi se u tome kako štiti najranjivije”, rekao je Habijan na završnoj konferenciji projekta “Uspostavljanje Barnahus modela u Hrvatskoj”.
Projekt traje od rujna 2023. do lipnja 2026., a provodi se u suradnji s Europskom unijom i Vijećem Europe. Tijekom konferencije potpisan je i Memorandum o razumijevanju između pravosudnih, zdravstvenih, socijalnih i obrazovnih institucija koje će sudjelovati u provedbi modela.
Pripremljen je i nacrt Zakona o Barnahusu odnosno Dječjoj kući, dok je Ministarstvo pravosuđa najavilo nastavak financiranja kroz Norveški financijski mehanizam.
Tijekom projekta izrađena su ključna stručna izvješća, provedena međunarodna savjetovanja te organizirane edukacije za pravosudne i druge stručnjake koji rade s djecom žrtvama nasilja.
Iako projekt predstavlja velik iskorak, prava vrijednost sustava tek će se vidjeti u praksi. Hrvatska posljednjih godina svjedoči sve većem broju slučajeva nasilja nad djecom koji otvaraju pitanje sporosti institucija, nedostatka stručnjaka i neujednačenog postupanja sustava.
Upravo zato Barnahus model mnogi vide kao pokušaj stvaranja sustava u kojem dijete više neće biti samo predmet postupka nego osoba kojoj država mora osigurati zaštitu, sigurnost i dostojanstvo.
