Od poslodavaca tražit će se mnogo više objašnjenja nego dosad. Plaća više neće biti tema o kojoj se šuti, nego podatak koji će morati imati jasnu logiku, kriterije i opravdanje.
Vrijeme za prilagodbu novim europskim pravilima o transparentnosti plaća praktično je isteklo. Budući da je gotovo kraj svibnja 2026., Hrvatska ima još manje od tri tjedna za potpuno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom Europska unija o transparentnosti plaća, čiji je krajnji rok 7. lipnja 2026. godine.
Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike radi na izmjenama Zakona o radu i povezanih propisa kako bi se direktiva prenijela u hrvatski pravni sustav. Međutim, u stručnim i poslovnim krugovima sve se češće upozorava da su mnogi poslodavci, osobito veliki sustavi, još uvijek daleko od potpune operativne spremnosti.
Nova pravila donose jednu od najvećih promjena tržišta rada u posljednjih nekoliko desetljeća. Poslodavci više neće moći skrivati osnovne informacije o plaćama, kandidati za posao imat će pravo unaprijed znati raspon plaće za radno mjesto, a zaposlenici će moći tražiti podatke o prosječnim primanjima za usporedive poslove.
Direktiva se odnosi i na javni i na privatni sektor. To znači da će nova pravila obuhvatiti državne institucije, javna poduzeća, općine, gradove, županije, škole, bolnice i privatne kompanije. Posebno velike obveze imat će organizacije s više od 100 zaposlenih, dok će najveći sustavi morati redovito izvještavati o razlikama u plaćama između muškaraca i žena.
U Hrvatskoj se već sada procjenjuje da će najveći izazov biti upravo prilagodba velikih organizacijskih sustava koji imaju tisuće zaposlenih i složene modele plaća, dodataka i stimulacija. U mnogim tvrtkama još uvijek postoje povijesno naslijeđene razlike među organizacijskim jedinicama, individualni dogovori i neujednačeni kriteriji napredovanja koje će sada trebati jasno obrazložiti i dokumentirati.
Upravo bi taj dio mogao izazvati najveće napetosti. Jer kada zaposlenici prvi put dobiju pravo postavljati konkretna pitanja o kriterijima, mnogi sustavi će morati pokazati koliko su im modeli plaća doista uređeni, a koliko su godinama funkcionirali na improvizaciji i osobnim odnosima. I tu zapravo počinje prava revolucija transparentnosti plaća.
Velike kompanije
Drugim riječima, velike kompanije više neće moći funkcionirati po modelu „to se tako oduvijek radi”, nego će morati imati dokumentirane i objašnjive kriterije.
Zaposlenici će imati pravo tražiti informacije o prosječnim plaćama za usporedive poslove prema spolu. To ne znači da će svi vidjeti pojedinačne plaće kolega, ali znači da će sustav morati biti mnogo transparentniji nego danas.
Kod velikih sustava najveći izazov neće biti samo administracija nego i organizacijska kultura. U mnogim tvrtkama postoje velike razlike među organizacijskim jedinicama, povijesno naslijeđeni dodaci, individualni dogovori ili neujednačeni kriteriji. Kada se uvede obveza obrazlaganja, tada svaka razlika mora imati jasno opravdanje.
Za javne i velike državne sustave to može dovesti i do pritiska zaposlenika za usklađivanje plaća, redefiniranja koeficijenata, novih kolektivnih pregovora, povećanog interesa sindikata pa čak i sudskih sporova ako se utvrde neobjašnjive razlike.
Zato mnoge velike europske kompanije već sada rade interne analize i pripremaju nove modele sistematizacije prije nego što direktiva formalno stupi na snagu 2026. Za sustave s nekoliko tisuća zaposlenih ovo nije samo pravna promjena nego potencijalno potpuna promjena kulture upravljanja plaćama.
Poslodavci i udruge poduzetnika upozoravaju da će za potpunu provedbu biti potrebno dodatno vrijeme prilagodbe, osobito za usklađivanje internih pravilnika, sistematizacija radnih mjesta i sustava platnih razreda. Stručnjaci za radno pravo ističu kako mnoge kompanije tek sada intenzivno počinju analizirati postojeće modele plaća i pripremati interne akte.
Iako službeni hrvatski zakonodavni paket još nije do kraja javno prezentiran, jasno je da će promjene biti vrlo široke. Transparentnost plaća više neće biti samo pitanje radnog prava, nego i pitanje organizacijske kulture, odnosa prema zaposlenicima i načina upravljanja ljudskim potencijalima.
Drugim riječima, Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem će se od poslodavaca tražiti mnogo više objašnjenja nego dosad. Plaća više neće biti tema o kojoj se šuti, nego podatak koji će morati imati jasnu logiku, kriterije i opravdanje.
