Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić najavio je kako će Vlada sljedeći tjedan predstaviti novi paket antiinflacijskih mjera kojim želi usporiti rast cijena i smanjiti pritisak na hrvatsko gospodarstvo.
Za razliku od dosadašnjih paketa pomoći, novi model mjera, prema Ćorićevim riječima, neće biti usmjeren samo na subvencije i potpore, nego će prvi put ozbiljnije zahvatiti i područje agregatne potražnje odnosno potrošnje koja posljednjih mjeseci dodatno podiže inflaciju.
„Paket će biti drugačiji od prethodnih jer će jednim dijelom ući u segment smanjenja zagrijanosti ekonomije“, rekao je Ćorić.
Ministar zasad nije želio govoriti o konkretnim mjerama, no naglasio je kako će paket obuhvatiti više sektora gospodarstva.
Najava dolazi u trenutku kada Hrvatska ponovno bilježi jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji.
Prema podacima Eurostata, godišnja inflacija u Hrvatskoj u travnju je iznosila 5,4 posto, dok je prema podacima Državnog zavoda za statistiku bila još viša i dosegnula 5,8 posto. Time se Hrvatska ponovno našla među državama s najizraženijim rastom cijena u eurozoni.
Za usporedbu, prosječna inflacija u eurozoni iznosila je tri posto.
Ćorić je pritom otvoreno priznao kako je jedan od razloga inflacije upravo snažna domaća potrošnja i velika “zagrijanost” gospodarstva, što je važan zaokret u odnosu na dosadašnje Vladine poruke koje su se uglavnom fokusirale na vanjske uzroke inflacije.
Analitički gledano, Vlada se sada nalazi u osjetljivoj poziciji. Hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina bilježi snažan rast plaća, potrošnje i turizma, ali istodobno upravo takav model rasta dodatno hrani inflaciju koja sve više opterećuje građane.
Posebno zabrinjava činjenica da cijene hrane, usluga i stanovanja u Hrvatskoj rastu znatno brže nego u velikom dijelu eurozone, dok plaće velikog dijela građana i dalje ne prate troškove života.
Ćorić je najavio i početak rada registra kućanstava koji kreće početkom lipnja. Prvih sedam mjeseci sustav će biti u probnoj fazi, dok bi od 1. siječnja 2027. trebao biti potpuno operativan.
Upravo bi taj registar u budućnosti mogao postati ključni alat za preciznije ciljanje socijalnih i ekonomskih mjera jer država prvi put želi dobiti detaljniji uvid u stvarno stanje kućanstava, prihoda i imovine građana.
