Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je u Crnoj Gori na summitu Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, gdje je ponovno potvrdio hrvatsku potporu proširenju Europske unije, ali i jasno poručio da svaka država mora ispuniti sve kriterije za članstvo.
Govoreći o europskom putu susjednih zemalja, Plenković je naglasio da Hrvatska podupire proces proširenja na jugoistok Europe, no da napredak mora biti temeljen na reformama i konkretnim rezultatima.
Poseban naglasak stavio je na Bosnu i Hercegovinu, istaknuvši kako Hrvatska želi vidjeti snažniji napredak zemlje prema Europskoj uniji te osiguravanje pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Na marginama summita sastao se i s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. U razgovoru je otvorio pitanja koja Zagreb smatra ključnima za završetak pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom.
Među njima su obeštećenje hrvatskih logoraša, pronalazak preostalih nestalih osoba iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, povrat oduzete imovine hrvatskoj manjini, pitanje školskog broda Jadran, granično pitanje na moru te trajno očuvanje spomen-obilježja u Morinju.
Premijer je ocijenio kako je Crna Gora među državama koje su najdalje odmakle u pregovaračkom procesu te izrazio uvjerenje da bi uz političku volju pregovore mogla završiti do kraja 2026. godine, a članica Europske unije postati već 2028. godine.
Osvrnuo se i na stanje u Ukrajini, naglasivši kako toj zemlji treba nastaviti pomagati na europskom putu, dok je za Bosnu i Hercegovinu poručio da budući visoki predstavnik ne bi smio pretjerano koristiti bonske ovlasti jer bi to dodatno narušilo političku ravnotežu uspostavljenu Daytonskim sporazumom.
Govoreći o Hrvatskoj, Plenković je istaknuo da gospodarstvo raste već 21 kvartal zaredom, podsjetivši na rast plaća, rekordnu zaposlenost i mjere za suzbijanje inflacije. Upozorio je kako u postojećim gospodarskim okolnostima nema opravdanja za nova značajna poskupljenja proizvoda i usluga.
Summit u Crnoj Gori još je jednom pokazao da se politika proširenja Europske unije ponovno vraća među strateške prioritete Bruxellesa. Za Hrvatsku to nije samo vanjskopolitičko pitanje nego i pitanje stabilnosti neposrednog susjedstva. Upravo zato Zagreb podupire europski put država jugoistočne Europe, ali istodobno inzistira na rješavanju otvorenih pitanja iz prošlosti i poštivanju europskih standarda. Takav pristup Hrvatskoj daje važnu političku ulogu u procesu koji bi mogao odrediti izgled jugoistočne Europe tijekom sljedećeg desetljeća.
